hrvatski

Uloga jednostavnih oblika u Andrićevom romanu Na Drini ćuprija

Analizom romana Na Drini ćuprija, koji je nastao spaja-njem fakcije utemeljene na znanstvenim spoznajama Andrićeve doktorske disertacije te fikcije proizašle iz umjetničkih dosega ranijih pripovijedaka čiji su likovi integrirani u djelo, postaje razvidno da je daljnja nadogradnja romana utemeljena inkorpo-riranjem jednostavnih oblika. Za razliku od mita koji se u djelu javlja implicitno i koji čini fikcionalni svijet za sebe, legenda se u djelu javlja eksplicitno, kao i predaja. Međutim, multikul-turalni svijet Bosne i Hercegovine proizveo je varijacije preda-ja s likovima različitog nacionalnog i kulturnog predznaka, pa se one često suprotstavljaju jedne drugima funkcionirajući kao memorabile. Uz to Andrićev pripovjedač, često predajama su-protstavlja i radnju romana, čime ih demistificira i stigmatizira kao nevjerodostojne za svijet romana. Dok mitom konstruira drugi fikcionalni svijet sa slavenskim karakteristikama, legen-da i izreke daju prikaz narodne svijesti, dok predajni elementi, demistificirani i dekonstruirani postaju temelj pojedinim fabu-larnim sekvencama. Dakle, jednostavni oblici funkcioniraju kao kamenje od kojeg je sagrađena višegradska ćuprija, Andrićeva mozaična Ćuprija.

Na Drini ćuprija, jednostavni oblici, mit i legende

nije evidentirano