hrvatski

Evocirani potencijali u neurolingvistici znakovnih jezika

Istraživanja znakovnih jezika evociranim potencijalima relativno su mlad pristup u neurolingvistici. Unatoč malom broju ovakvih istraživanja, pokriveni su različiti jezični fenomeni, no dosad nije postojao njihov pregled. U skladu s time, cilj ovoga preglednog diplomskog rada jest prikazati dosadašnje spoznaje o primjeni evociranih potencijala u istraživanju sastavnica znakovnih jezika te utvrditi postoje li specifičnosti u obradi vezane za modalitet. Istraživanja fonologije pokazala su da je u obradi lokacija dominantan parametar, tj. da se obrađuje prije oblika šake te da isti fonološki parametri dovode do kompeticije u aktivaciji, slično kao u istraživanjima mentalnog leksikona u govornim jezicima. Također, čini se kako su obrada parametra lokacije u znakovnom i obrada rime u govornom jeziku slični procesi. U prilog povezanosti fonoloških sustava ide i koaktivacija u obradi minimalnih parova, kako unutarmodalno, tako i krosmodalno. Istraživanja morfosintakse dominantno su se oslanjala na kršenje specifikacija glagola, najčešće glagola sročnosti. Rezultati nisu konzistentni: dobivena je klasična dvofazna LAN-P600 obrada za ASL i DGS, ali za istu vrstu pogreške u drugom istraživanju DGS-a, komponente su obrnute. Neispravni oblici jednostavnih glagola u obradi su praćeni samo difuznim pozitivnim otklonom. Rečenice s pogrešno upotrijebljenim klasifikatorima uzrokovale su dvofaznu obradu, LAN i P600, koje se u govornim jezicima smatraju odrazom morfosintaktičke obrade. U istraživanjima semantike postoji veće podudaranje u rezultatima. Sva su opisana istraživanja dobila N400 za znakove koji se ne uklapaju u rečenični kontekst. Zanimljivo je kako obrada geste na mjestu znaka u obradi nije uzrokovala N400, nego pozitivni otklon s vrhom oko 650 ms, što jasno upućuje na razlikovanje jezičnih i nejezičnih informacija. Također, pokazano je da je aktivacija ikoničnih znakova brža. Opisana istraživanja navode nas na zaključak da je obrada znakovnih i govornih jezika u određenoj mjeri slična, ali postoje i razlike. Jesu li te razlike razultat samo razlika u modalitetu, nije potpuno jasno, s obzirom da su istraživanja znakovnih jezika evociranim potencijalima relativno mlada. Ono što je svakako jasno jest da se radi o metodološki složenim istraživanjima gdje je potrebno puno pažnje uložiti u konstrukciju i način prikazivanja podražaja te umetanje trigera jer je jezična obrada fluidan i kontinuirani proces bez obzira na modalitet jezika.

evocirani potencijali ; znakovni jezik ; neurolingvistika ; jezična obrada

nije evidentirano