hrvatski

KLINIČKI ZNAČAJNE INTERAKCIJE HRANE I LIJEKOVA

Hrana koju konzumiramo gotovo svakodnevno ima potencijal ulaska u interakciju s različitim lijekovima. Kao posljedica tih interakcija može se dogoditi sljedeće: smanjenje ili potpuno sprječavanje učinkovitosti lijeka, pretjerana učinkovitost-toksičnost lijeka, pogoršanje nuspojava lijekova ili izazivanje novih nuspojava. Među hranom koja se češće konzumira, a ulazi u interakcije s lijekovima izdvajaju se: sir, maslac, mlijeko, vitaminom K bogata hrana (kelj, špinat, kupus), kalijem bogata hrana (banane, avokado, rajčica), kofeinski napitci, sok od grejpa itd. Interakcija hrane s lijekovima mogu biti farmakokinetske (interferiranje s apsorpcijom, distribucijom, metabolizmom ili eliminacijom lijeka), farmakodinamske interakcije (sinergistički aditivni ili antagonistički učinak) i kombinirane. Značajne interakcije u praksi su one na razini metabolizma lijekova, i to prvenstveno djelovanjem hrane na sustav enzima citokrom P450 u jetri. Induciranjem tih enzima (npr. Gospina trava) povećava se metabolizam lijekova koji su supstrati tih enzima, te smanjuje koncentracija, a time i učinkovitost lijekova. Obrnuto, inhibiranjem enzima (npr. sok od grejpa) povećava se koncetracija lijeka, što može dovesti do nastanka toksičnosti i nuspojava određenog lijeka. Svjesnost i poznavanje ovih interakcija važno je za liječnike kako bi bili u mogućnosti spriječiti nastanak nuspojava. Također, bitno je da se i sami pacijenti informiraju o hrani i biljnim pripravcima koje konzumiraju, te o tome pravodobno obavijeste liječnika.

hrana, lijekovi, interakcije, nuspojave

nije evidentirano