hrvatski

Razmišljanja o pravima i dužnostima Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici, a napose u Europskoj uniji

Izlažu se neke zajedničke, ali i posebne značajke totalitarizma pod fašističkim i komunističkim režimima. Hrvatska i druge tranzicijske zemlje pretežito su u svojim pravnim sustavima naslijedile neke negativne aspekte komunističke vladavine. Riječ je prije svega o sukobu normativnog i stvarnog, tj. o sukobu između zakonskih propisa i prihvaćenih međunarodnih obveza, te spremnosti da ih se bona fide oživotvori u praksi. Tomu negativnom aspektu pridonijela je i međunarodna diplomacija koja je te zemlje u borbi za njihovu neovisnost i međunarodno priznanje ponekad svjesno obmanjivala kako bi se što prije zaustavilo krvoproliće. Ipak će male zemlje poput Hrvatske najbolje unaprijediti svoj međunarodni položaj ako usklađuju svoju politiku s međunarodnim pravom. One ponekad zanemaruju ostvarenje vlastitih prava predviđenih ugovorima na snazi i primjenljivim pravilima općega međunarodnog prava, a možda nisu ni svjesne svih prava koja mogu uživati po toj osnovi. U isto vrijeme, njihove vlade ponekad postavljaju zahtjeve koji su u očitoj suprotnosti s pravnim obvezama koje su preuzele. Primjer toga, koji se u ovom tekstu s više pojedinosti raspravlja, pokušaj je naknadne izmjene domaćeg zakona koji se odnosi na primjenu Europskoga uhidbenog naloga nakon što se sve države članice Europske unije prihvatile Ugovor o njezinu pristupanju Uniji.

marksističko poimanje prava ; sukob normativnog i stvarnog ; prava država temeljem ugovora i običaja ; granice ; Europski uhidbeni nalog ; primat europskog prava

nije evidentirano