hrvatski

Stanje i posebnosti gospodarenja pjeskovitim tlima središnje Podravine

Koristeći rezultate istraživanja obavljenih za različite potrebe, u Međunarodnom desetljeću tla ra-ščlanili smo posebnosti tvorbe, evolucije i značajki tala „pijeskom obilježene“ Đurđevačko- virovitičke Podravine utvrdili smo zavisnost o supstratu iz kojega nastaje mineralni dio tla i geomor-fologiji - topografskim prilikama, koje određuju dinamiku prevladavajućeg režima hidromorfizma. Oslanjajući se na tlom ishođene proizvodne, ekološko-regulacijske, emotivno- estetske i kulturno-teološke učinke ekosustava, naznačili smo smjernice gospodarski, okolišno i socijalno održivog gos-podarenja tlom u aktualnim i predvidljivo izmijenjenim klimatskim prilikama. Svaki korisnik tla kao višenamjenskog dobra ima obvezu tlom gospodariti na način koji ne dovodi u pitanje moguće druge namjene tla. Za korištenje visokog potencijala tala u poljoprivredi nužno je izvesti niz zahvata, ovim redom ; ko-masacija (okrupnjavanje, putna mreža, kanali za osnovnu odvodnju i vjetrozaštitni pojas) > hidro-tehničke melioracije (navodnjavanje) > agrotehničke melioracije (kalcizacija, zelena gnojidba, organ-ska gnojiva, poboljšivači tla, konzervacijska obrada). Na uređenim tlima obaveza je dosljedno pridr-žavanje čvrstog plodoreda s više plodorednih polja. Voće se uzgaja izvan plodoreda. Klimatske promjene pokazuju kako je za uzgoj na otvorenim ili u zatvorenim prostorima, visoke prinose i primjerenu kakvoću kultura velikih zahtjeva za vodom, kao što je primjerice povrće, navo-dnjavanje neizostavna mjera. Rezultati 20 godišnjeg istraživanja neprijeporno dokazuju pozitivne biološke, pedohigijenske, fitosa-nitetske učinke i veću zastupljenost kvalitetnih klasa lista u uzgoja duhana u plodoredu . Motrenjem (monitoringom) tala i biljnog materijala u agroekosustavima na području utjecaja pogona za rafinaciju zemnog plina od 1991. do danas, utvrđeno je da su tla u prihvatljivom stanju u pogledu sadržaja rizičnih tvari, a tehnološki postupci u dosadašnjoj eksploataciji, rafinaciji i distribuciji plina su se potvrdili kao prihvatljivi za okoliš, pa ih i dalje treba dosljedno održavati na dostignutoj razini. Uzmu li se u obzir rezultati naših opažanja, na ovom i drugim lokalitetima sadržaj arsena (As) u tlu je upozoravajući, treba ga posebno istražiti i u drugim sastavnicama okoliša, utvrditi njegovo ishodiš-te a ukoliko se pokaže potrebitim staviti ga pod djelotvoran nadzor i poduzeti odgovarajuće sanacij-ske zahvate. Isto vrijedi i za provjeru djelotvornosti postupka sanacije tala isplačnih jama plinskih bušotina u tlu i biljnom materijalu (lancu hrane), a naročito u vodi.

tlo, plodored, monitoring tla

nije evidentirano