hrvatski

Izmještena zajednica Janjevaca u Kistanjama

U ovome se diplomskom radu kroz analizu primjera Janjevca u Kistanjama problematizira koncept izmještenosti koji se javlja kao rezultat planiranog i organiziranog preseljenja Janjevaca u Kistanje, svakako jedinstvenog primjera migracije u kontekstu Hrvatske. Janjevci su zajednica iz mjesta Janjevo na Kosovu koja se samoidentificira kao etnički hrvatska zajednica (najstarija hrvatska dijaspora). Riječ je o zajednici koja je tijekom i po završetku Domovinskog rata masovno napustila Janjevo i došla u Hrvatsku što je nagnalo hrvatsku Vladu da organizira preseljenje jedne „čitave“ zajednice u Kistanje, mjesto u zaleđu Šibenika i u neposrednoj okolici Knina koje je po završetku rata gotovo u potpunosti napušteno od strane tada prevladavajućeg srpskog stanovništva. Diplomski rad utemeljen je na etnografskom istraživanju kroz koje je autorica nastojala prikupiti perspektive samih Janjevaca o njihovom preseljenju u Kistanje te o životu nakon preseljenja. Pritom otvorilo se pitanje: može li se govoriti o izmještenosti zajednice i kako se ona manifestira? Odgovor na to pitanje autorica donosi kroz razmatranje različitih diskursa koji postoje o samome preseljenju unutar zajednice te kroz razmatranje (re)konstrukcije identiteta zajednice prije, tijekom i nakon preseljenja. Odnosno, u radu su razmotreni čimbenici na temelju kojih je tijekom života u Janjevu (re)konstruiran hrvatski identitet zajednice, zatim povezanost prostora, identiteta i osjećaja pripadanja na koje ukazuju koncepti dom i domovina te procesi asimilacije i diferencijacije koji se danas odvijaju i rezultiraju postojanjem višestrukih identiteta. Pritom autorica pažnju obraća i na ulogu afektivnosti pri samom preseljenju, ali i pri (re)konstrukciji identiteta u Domovini.

Janjevci, Kistanje, planirano preseljenje, izmještenost, izmještena zajednica, (re)konstukcija identiteta, dom, domovina, afektivnost

nije evidentirano