hrvatski

Život u Aljmašu 20 godina poslije - Stavovi stanovništva o perspektivama lokalnog razvoja.

U Aljmašu, koji pripada općini Erdut u Osječko- baranjskoj županiji, nakon mirne reintegracije u siječnju 1998. i obnove mjesta te povratka mještana iz progonstva, prema Popisu stanovništva 2011. evidentirano je 605 stanovnika, iako ih prema nekim procjenama živi za stalno znatno manje (Pokos, N. i Mišetić, R. 2019). U vrijeme velikosrpske okupacije od 1.8.1991. Aljmaš je bio prilično devastiran, a nesrpsko stanovništvo raseljeno, na što će nas u hrvatskoj kolektivnoj memoriji trajno podsjećati i slika egzodusa Aljmašana na šlepu za rasute terete, koji je za njih značio spas iz ratnog obruča. Naselje danas nema značajnijih gospodarskih aktivnosti i suočava se s problemima nezaposlenosti i depopulacije koji su karakteristični za ruralne i periferne prostore u Hrvatskoj (Bara, M. i Marinović Golubić, M., 2019). S obzirom na te nepovoljne čimbenike, u ovom radu koji se temelji na empirijskom istraživanju, željeli smo istražiti kako sadašnje stanovništvo tj. mještani Aljmaša procjenjuju kvalitetu života i perspektive lokalnog razvoja. Najprije se prikazuju odgovori na pitanje što vide kao najveće životne probleme u Aljmašu te kako percipiraju život s obzirom na kvalitetu i sigurnost. Također se razmatraju njihove procjene o tome koji društveni, sportski, kulturni ili turistički sadržaji najviše nedostaju u Aljmašu, te koji su projekti prikladni ili bi najviše mogli pomoći razvoju Aljmaša (kao npr. izgradnja biciklističke staze uz Dunav i Dravu, izgradnja duhovnog centar za potrebe vjernika i hodočasnika, širenje smještajnih kapaciteta za turiste itd.). Na kraju su prikazane njihove ocjena koliko za razvoj Aljmaša čine država, županija, općina i mjesni odbor. Istraživanje je provedeno u proljeće i ljeto 2017. u sklopu uspostavnog istraživačkog projekta „Sekundarno stanovanje i socijalna održivost lokalnih zajednica u Hrvatskoj“ (HRZZ- UIP-2013-11-1875) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Aljmaš, kvaliteta života, lokalni razvoj, razvojne perspektive, Podunavlje

nije evidentirano