hrvatski

Rizici modernizacije: žene u Hrvatskoj devedesetih

Ova monografska studija uspoređuje političke i kulturne aspekte društvenog položaja žena u Hrvatskoj s društvenim položajem žena u postindustrijski moderniziranim društvima. Tematika o životnim prilikama i društvenom položaju žena do ove je studije bila je u Hrvatskoj istraživački relativno zapostavljena, odnosno rijetko je bila predmet posebnih sustavnih iskustvenih istraživanja. Stoga je ovo prvo istraživanje takve usmjerenosti i obima u Hrvatskoj realizirano na uzorku od 3.200 žena u četiri hrvatske županije (grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Osječko- baranjska županija, Istarska županija). Rad pruža sustavo prikupljenu iskustvenu evidenciju o mogim relevantnim ali prividno nevidljivim aspektima životne situacije i društvenog položaja ženam te predstavlja doprinos suvremenim raspravama u osobitoj feminističkoj optici koja se teorijski smješta u kontekst suvremenih rasprava o izrazito prijepornim pitanjima poscesa modernizacije u suvremenim društvima. Zaključak studije pokazuju da je u hrvatskom društvu još uvijek na snazi patrijarhalni odnos prema ženama. Žene u Hrvatskoj čine specifičnu društvenu grupu, čiji je društveni položaj u odnosu na muškarce maginalan, premda su trostrukto opterećene (na poslu, u kući i u &laquo ; sivoj eknomomiji&raquo ; ). To su empirijske činjenice koje se u studiji elaboriraju, operacionaliziraju i verificiraju, te se zaključuje da je ponašanje žena u Hrvatskoj tijekom devedesetih još uvijek pod snažnim utjecajem tradicionalnih socio-ekonomskim uzoraka.

Žene ; modernizacija ; hrvatsko društvo

nije evidentirano