hrvatski

Stabilnost i promjene osobnih i (post)materijalističkih vrijednosti hrvatskih građana

Cilj rada je provjera stabilnosti temeljnih vrijednosti hrvatskih građana u razdoblju od 2008/09. do 2011. godine u sklopu Schwartzove teorije te u razdoblju od 1999. do 2017/18. godine u sklopu Inglehartove teorije. Pritom se provjerava je li eventualna promjena univerzalna ili ovisi o sociodemografskim obilježjima (spol, dob i obrazovanje). Rad se temelji na nacionalno reprezentativnim podacima za Hrvatsku iz dva vala Europskog društvenog istraživanja (EDI, N2008/2009= 1345 ; N2011=1530) te tri vala Europske studije vrednota (ESV, N1999= 1003 ; N2008=1525 ; N2017/2018=1488). Rezultati u pogledu osobnih vrijednosti upućuju više na univerzalnu stabilnost nego promjene u razdoblju od 2008/09. do 2011. godine (te mogućnost da promjena ovisi o pojedinim sociodemografskim obilježjima). Za razliku od toga, 2008. godine u odnosu na 1999. i 2017/18. godinu zabilježena je privremena i univerzalna (neovisna o sociodemografskim obilježjima) manja zastupljenost postmaterijalističkih vrijednosti. Nalazi o sociodemografskim obilježjima kao izvorima varijacija u vrijednostima potvrđuju dob kao bitan izvor varijacija u osobnim vrijednostima dok su dobivene vrlo male razlike u osobnim i postmaterijalističkim vrijednostima s obzirom na spol i naobrazbu.

osobne vrijednosti, postmaterijalizam, stabilnost vrijednosti, sociodemografska obilježja, Europska studija vrednota, Europsko društveno istraživanje, Hrvatska

nije evidentirano