hrvatski

Posebni tzv. partikularni stečajni postupak u hrvatskom pravu

U ovom se radu istražuju i analiziraju pretpostavke pod kojima se može otvoriti i provesti partikularni stečajni postupak u Hrvatskoj. Ujedno se vrši usporedba s rješenjima sadržanim u njemačkom pravu i Europskoj uredbi o insolvencijskim postupcima. Primjerenost zakonskih rješenja ocijenjuje se s obzirom na to kako je hrvatski, njemački i europski zakonodavac regulirao: međunarodnu nadležnost za otvaranje partikularnog stečajnog postupka ; opseg imovine koju partikularni stečajni postupak obuhvaća ; stečajne razloge za otvaranje partikularnog stečajnog postupka ; ovlaštenje na podnošenje prijedloga za otvaranje partikularnog stečajnog postupka ; eventualne dodatne pretpostavke za otvaranje partikularnog stečajnog postupka ; pravo sudjelovanja, odnosno pravo na namirenje tražbine u partikularnom stečajnom postupku te suradnju organa domaćeg partikularnog stečajnog postupka s organima stranog stečajnog postupka protiv istog dužnika. Zaključno se sažimaju rezultati analize te utvrđuje da su odredbe hrvatskoga stečajnog prava u odnosu na partikularni stečajni postupak u skladu sa suvremenim kretanjima u međunarodnom stečajnom/insolvencijskom pravu. Jedina zakonska izmjena o kojoj bi trebalo razmisliti jest ukidanje ovlaštenja stečajnog dužnika da traži otvaranje partikularnog stečajnog postupka u situaciji kada može tražiti otvaranje glavnog stečajnog postupka.

posebni stečajni postupak ; partikularni stečajni postupak ; pretpostavke za otvaranje partikularnog stečajnog postupka ; pravo sudjelovanja vjerovnika u partikularnom stečajnom postupku ; međunarodno stečajno pravo

nije evidentirano