Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Rukovanje i prenošenje tereta: pacijent kao teret u bolničkom sustavu u Hrvatskoj (CROSBI ID 682701)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Milaković, Marina ; Bubaš, Marija ; Capak, Krunoslav ; Bradvica-Kelava, Karmen ; Koren, Helena ; Balorda, Ana ; Oroz, Dominik ; Radošević, Tamara ; Zahariev Vukšinić, Katarina ; Aščić, Iva et al. Rukovanje i prenošenje tereta: pacijent kao teret u bolničkom sustavu u Hrvatskoj // 7. hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem 'Medicina rada nakon 2020.', Knjiga sažetaka / Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena (ur.). Zagreb: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2019. str. 106-107

Podaci o odgovornosti

Milaković, Marina ; Bubaš, Marija ; Capak, Krunoslav ; Bradvica-Kelava, Karmen ; Koren, Helena ; Balorda, Ana ; Oroz, Dominik ; Radošević, Tamara ; Zahariev Vukšinić, Katarina ; Aščić, Iva ; Sokolović Pavić, Željka ; Bogadi Šare, Ana ; Lelas, Tanja ; Ptičar, Mirjana ; Laušin, Veronika ; Kapusta, Dražen

hrvatski

Rukovanje i prenošenje tereta: pacijent kao teret u bolničkom sustavu u Hrvatskoj

Cilj: Cilj je ovog istraživanja bio procijeniti način upravljanja zdravstvenim rizicima na radnom mjestu koji su vezani uz ručno rukovanje i prenošenje tereta u bolničkom sustavu u Republici Hrvatskoj. Materijali i metode: Za evaluaciju procjene rizika poslodavca, predviđenih mjera prevencije i njihove primjene u praksi primijenjen je standardizirani upitnik distribuiran unutar ukupno 56 hrvatskih bolnica. Za obradu prikupljenih podataka korištena je deskriptivna statistika. Rezultati: U ukupnom uzorku (N=56) poslodavac je procjenom rizika identificirao rizik za zdravlje radnika od ručnog prenošenja tereta u 46 zdravstvenih ustanova. Mjere za smanjenje spomenutog rizika predviđene su u 41 zdravstvenoj ustanovi. Najčešće predviđene mjere su korištenje opreme za prenošenje tereta (N=28) te mjere usmjerene na organizaciju rada i izvođenje radnih zadataka (N=18). Pedeset i jedna zdravstvena ustanova potvrdila je da radnici koriste dostupna im sredstva za ručno rukovanje i prenošenje tereta. Zaključak: Ručno podizanje i prenošenje tereta smatra se uzrokomili pogoršavajućim čimbenikom velikog broja koštano-mišićnih poremećaja, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti bolničkog osoblja. Navedena stanjarezultiraju privremenim ili trajnim smanjenjemradne sposobnosti, a time i smanjenjem kvalitete života navedene skupine radnika. Prvi korak u prevenciji koštano-mišićnih bolesti i ozljeda te njihovih posljedica trebala bi biti točna i pouzdana procjena rizika za zdravlje povezanih s ručnim podizanjem i prenošenjem tereta, a tek potom i definiranje i provođenje učinkovitih mjera prevencije. U tome bi svakako trebao sudjelovati i specijalist medicine rada koji bi uz navedeno, trebao osmisliti i pružiti informacije i edukaciju radnicima, poslodavcima i stručnjacima zaštite na radu o mogućnostima prevencije koštano-mišićnih bolesti uzrokovanih rukovanjem teretom.

ručno prenošenje tereta ; ocjena rizika ; mišićnokoštani poremećaji

nije evidentirano

engleski

Manual handling: patient as a load in Croatian hospital health care

nije evidentirano

manual handling ; risk assessment ; musculoskeletal disorders

nije evidentirano

Podaci o prilogu

106-107.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

7. hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem 'Medicina rada nakon 2020.', Knjiga sažetaka

Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena

Zagreb: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada

978-953-7959-83-8

Podaci o skupu

7.hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem ''Medicina rada''

predavanje

09.10.2019-13.10.2019

Pula, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita