hrvatski

Hrvatska u okviru MONET projekta u razdoblju 2009.-2013.

Stockholmska konvencija stupila je na snagu 2004. godine, a glavni cilj konvencije je zaštita ljudi i okoliša od postojanih organskih zagađivala (engl. Persistent Organic Pollutants, POPs) tako da se njihov unos u okoliš smanji ili u potpunosti spriječi. Od članica Stokholmske konvencije (i Hrvatska je članica) zatraženo je da implementiraju obaveze konvencije, a zaključeno je da su neophodni usporedivi podaci sustavnog praćenja razina POPs. Zbog toga regionalni centri imaju važnu ulogu u koordiniranju, razvoju i provođenju programa praćenja razina POPs u okolišu. MONET projekt (engl. MOnitoring NEtwork for determination of POPs in ambient air using the polyurethane foam passive sampler) vodi se pod pokroviteljstvom regionalnog centra RECETOX (engl. Research Centre for Environmental Chemistry and Toxicology, Masaryk University, Brno, Czech Republic), te u okviru projekta sudjeluje Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada. Ciljevi projekta su: 1) Primjena poliuretanske spužve kao pasivnog sakupljača POPs iz zraka kako bi se utvrdio učinak mjera međunarodnih konvencija o POPs ; POPs u okviru Stockholmske konvencije i Konvencije o transportu na velike udaljenosti ; 2) Upotpunjavanje informacija o razinama POPs u zraku u zemljama centralne i istočne Europe ; 3) Evaluacija promjena razina POPs u zraku tijekom vremena kao i između različitih mjesta uzorkovanja zraka ; 4) Uspostava praćenja razina POPs u zraku tijekom dužeg razdoblja ; 5) Širenje znanja o novo razvijenim tehnikama za uzorkovanje, kemijsku analizu i procjenu rizika. Broj država sudionica je proširen i izvan zemalja centralne, južne i istočne Europe. Spojevi koji se analiziraju su policiklički aromatski ugljikovodici, organoklorovi pesticidi, poliklorirani bifenili. U razdoblju od travnja 2009. godine do travnja 2011. godine, sakupljeno je u Zagrebu pomoću pasivnih sakupljača 26 uzoraka zraka. Prosječni protok zraka kroz pasivni sakupljač je oko 3, 5 m3 dnevno. Općenito, na mjestima uzorkovanja u centralnoj Europi (Češka, Poljska, i Mađarska) izmjerene su niže vrijednosti koncentracija polikloriranih bifenila (20 – 50%) nego u južnoj i istočnoj Europi. Uzorci zraka u industrijskim mjestima Rumunjske i Rusije pokazali su vrlo visoke koncentracije α-, β- i γ-izomera HCH. Razine heksaklorbenzena u zraku podjednake su u svim zemljama sudionicama, s izuzetkom visokih razina u Rusiji. Na mjestima onečišćenja u Češkoj izmjerene su vrlo visoke koncentracije heksaklorbenzena. Visoke razine policikličkih aromatskih ugljikovodika izmjerene su Rumunjskoj, Crnoj Gori, Rusiji i Bosni i Hercegovini u zraku industrijskih mjesta.

onečišćenje atmosfere, PCB, OCP, PAH

nije evidentirano