hrvatski

Salona u kasnoj antici - propast ili promjena?

Pojačani porast zanimanja istraživača za razvoj rimskih gradova započeo je najkasnije nakon slavne, nebrojeno puta citirane teze Maxa Webera: Die Kultur des Altertums ist ihrem Wesen nach zunächst: städtische Kultur. Od tada je i fenomenu kasnoantičkog grada posvećen podulji niz tekstova u kojima se, među ostalim, pokušalo odgovoriti i na pitanje je li rimski grad u kasnoj antici propao ili se taj isti grad u kasnoj antici samo promijenio. U svojim analizama, koje su se temeljile i na arheološkim svjedočanstvima iz više gradova Carstva, autori se ni na marginama svojih rasprava nisu osvrtali na Salonu. U ovom radu se nastoji popuniti ta lakuna tako što se razmatraju dostupni rezultati arheoloških istraživanja kao i mogući utjecaj izgradnje Dioklecijanove palače na gospodarstvo Salone. Taj bi postupak trebao, barem djelomično, osvijetliti gospodarske prilike u gradu početkom 4. st., ali će poslužiti i za sučeljavanje s Russellovim pokazateljima propadanja gradova u kasnoj antici. Za ovu analizu izabrano je vrijeme početka 4. st., zbog toga što bi se u to doba, s obzirom na povoljne političke prilike, mogli očekivati tragovi pojačane graditeljske djelatnosti, i to ne samo u samom gradu nego i u njegovu ageru. A pojačana graditeljska aktivnost ukazuje, kako danas tako i u prošlosti, na zadovoljavajuću ekonomsku situaciju i na sveopći prosperitet.

Salona, kasna antika, propast, urbanizam

nije evidentirano