hrvatski

Preživljavanje Francisella novicida u vodama iz rijeka Čabranka, Kupica i Gerovčica

Rod Francisella dobio je ime po Edwardu Francisu, najznačajnijem znanstveniku u području istraživanja tularemije. On je prvi otkrio bakteriju iz roda Francisella u gradu Tulari (Kalifornija, SAD), koja je prvobitno nazvana Bacterium tularensis, a 1920. godine je promijenila naziv u Francisella tularensis. Bakterija se nalazi svugdje u prirodi: zemlji, prašini, vodi i slami. Ova bakterija smatra se i potencijalnim biološkim oružjem. Rod Francisella obuhvaća vrste: hispaniensis, noatunensis, novicida, philomiragia i tularensis. Podvrste F. tularensis subsp. tularensis (tip A) i F. tularensis subsp. holarctica (tip B) uzrokuju tularemiju u čovjeka. Zbog visoke virulencije bakterije, istraživanja s F. tularensis provode se u tzv. BSL-3 laboratorijima (engl. Biosafety Level 3), laboratorijima s visokim stupnjem zaštite. Tularemija se može prenijeti na čovjeka u kontaktu sa zaraženom životinjom, konzumacijom kontaminirane hrane ili vode, boravkom u prostorima s kontaminiranim aerosolom te vektorima poput komaraca i krpelja. Donedavno se i F. novicida smatrala podvrstom F. tularensis, međutim, nakon novijih istraživanja, F. novicida svrstana je u zasebnu vrstu. F. novicida genetski je vrlo slična s F. tularensis, iako s njome nije potrebno raditi u laboratoriju visokog stupnja zaštite jer ne predstavlja opasnost za zdravog čovjeka. Staništa koja se smatraju pogodnim za preživljavanje F. novicida su vodeni ekosustavi, slane i boćate vode, led te vlažna tla. S obzirom da ne postoji puno podataka i istraživanja o mikrobiologiji voda Gorskog kotara (Hrvatska), cilj rada bio je ispitati preživljavanje bakterije F. novicida u vodama iz rijeka Gorskog kotara: Čabranka, Gerovčica i Kupica. Dio uzoraka voda obrađen je na Sartorius uređaju za membransku filtraciju. Određena koncentracija F. novicida ubačena je u uzorke voda te je praćena njena sposobnost preživljavanja u periodu od 5 dana, svakodnevnim nasađivanjem deseterotrostrukih razrjeđenja uzoraka na hranjivu podlogu, BCYE agar. Također, cilj je bio i usporediti preživljavanje F. novicida između ove tri rijeke, te pratiti kako će se mijenjati mikrobiologija uzoraka rijeka prije i nakon dodatka F. novicide. Rezultati istraživanja pokazuju da u rijekama Čabranka, Gerovčica i Kupica bakterija F. novicida preživljava, ali se broj vremenom postepeno smanjuje. Od svih ispitivanih uzoraka rijeka, bakterija F. novicida najbolje preživljava u prethodno steriliziranom uzorku rijeke Gerovčice, a najslabije preživljava u nesteriliziranom uzorku rijeke Gerovčice. Također, rezultati pokazuju kako F. novicida bolje preživljava u prethodno steriliziranim uzorcima voda iz rijeka. Pretpostavljamo da normalna mikrobiološka flora sprječava daljnje razmnožavanje F. novicida u tim vodama.

Francisella novicida, rijeka Čabranka, rijeka Gerovčica, rijeka Kupica, preživljavanje, metoda membranske filtracije

nije evidentirano