Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1027848

VAŽNOST BRAKA I OBITELJI U HRVATSKOM DRUŠTVU OD 1999. DO 2017. GODINE


Aračić, Pero; Baloban, Josip; Nikodem, Krunoslav
VAŽNOST BRAKA I OBITELJI U HRVATSKOM DRUŠTVU OD 1999. DO 2017. GODINE // Bogoslovska smotra, 89 (2019), 2; 331-353 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
VAŽNOST BRAKA I OBITELJI U HRVATSKOM DRUŠTVU OD 1999. DO 2017. GODINE
(THE IMPORTANCE OF MARRIAGE AND FAMILY IN THE CROATIAN SOCIETY FROM 1999 UNTIL 2017 Pero)

Autori
Aračić, Pero ; Baloban, Josip ; Nikodem, Krunoslav

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 89 (2019), 2; 331-353

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatska, brak, obitelj, djeca, religioznost, uloge žena i muškaraca, vrednote
(Croatia, marriage, family, children, religiosity, role of woman and man, values.)

Sažetak
Rad se jednim dijelom temelji na rezultatima triju empirijskih istraživanja koja su u sklopu međunarodnoga istraživačkog projekta European Values Study u Hrvatskoj provedena 1999., 2008. i 2017. godine, a drugim dijelom na rezultatima toga istraživanja za 2017. godinu. Prvotni cilj rada je prezentacija i analiza rezultata o važnosti braka i obitelji u hrvatskom društvu nastalih temeljem navedenih triju empirijskih istraživanja. Teza od koje polazimo u radu jest da u hrvatskom društvu u navedenom razdoblju od 1999. do 2017. godine, uz određene promjene – koje su vidljive u posljednjih dvadesetak godina općenito te između istraživačkih valova pojedinačno ‒ prevladava stabilno visoka važnost braka i obitelji. U radu su postavljene i tri radne hipoteze koje tematiziraju povezanost stavova o braku i obitelji s određenim sociodemografskim karakteristikama ispitanika, njihovom religioznošću i stavovima o ulogama žena i muškaraca. Naime, pretpostavljeno je da će ispitanici starije životne dobi, s nižim stupnjem obrazovanja, iz manjih naselja, s višim stupnjem religioznosti i skloniji tradicionalnoj podjeli uloga između žena i muškaraca biti skloniji smatrati da brak i obitelj čine smisao i sreću u životu. Dobiveni rezultati potvrđuju postavljene hipoteze. Na temelju triju posljednjih istraživačkih EVS valova dolazi se do spoznaje da je klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek u visokom stupnju dominantan, odnosno prevladavajući bračni i obiteljski model. Ali istodobno, osobito u posljednjih dvadesetak godina, javljaju se »alternative« braku i obitelji. Tako su u porastu razvodi ili rastave, kohabitacija te rađanje djece izvan ratificiranog braka. Jednako tako raste broj građana koji u visokom postotku ženi odobravaju samohrano majčinstvo, a raste i postotak onih koji majčinstvo kao takvo ne smatraju ključnim dijelom identiteta žene. Jednom riječju, (ne)prihvaćanje pojedinih vrednota postavlja političarima, državnim institucijama, Katoličkoj crkvi, medijima, zapravo svim hrvatskim građanima tolika urgentna pitanja, koja traže kratkoročna i dugoročna rješenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)
  • Scopus