hrvatski

Utjecaj posuđenica na jezik pismica Slavonije, Baranje i Srijema

Cilj rada je, u kontekstu lingvističke teme, prikazati leksikološku problematiku međujezičnih dodira i leksičkog posuđivanja s osloncem na Haugen–Weinreichovu teoriju jezika u kontaktu te Filipovićeve inovacije. U prvom dijelu rada donosi se osnovna terminološka odrednica pojma pismica Slavonije, Baranje i Srijema. U okviru navedenog pojma dana je i njezina podjela na pripadajuće joj vrste kako bi se izbjegla ograničenost problematike samo na bećarce i time se tema proširila i na ostale deseteračke dvostihove ; svatovce, pokladarce, drumarce itd. Autorica pojašnjava unutarjezične i izvanjezične razloge pojavljivanja posuđenica i procese jezičnog posuđivanja. U pismicama se analiziraju posuđenice, s posebnim naglaskom na turcizme i germanizme. Razlozi analize tih posuđenica nalaze se u njihovoj čestotnosti pojavljivanja na prikupljenom korpusu pismica Slavka Jankovića i Luke Lukića u prvoj polovici 20. st. Središnji dio rada čini analiza turcizama i germanizama na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Kroz opisanu adaptaciju posuđenica u pismicama pokazuje se, utvrđuje i otkriva u kolikoj je mjeri njihova prisutnost pozitivno ili negativno utjecala na jezik pismica i na kojim razinama, njihovu kvalitetu, stupanj izvornosti i originalnost.

jezični dodiri, posuđenice, turcizmi, germanizmi, hrvatski jezik, adaptacija, pismice

nije evidentirano