hrvatski

Prinosi poznavanju života i djela prof. dr. Stijepa Obada

U ovom sažetom životopisu zaslužnoga hrvatskog povjesničara i kulturnoga djelatnika prof. dr. Stijepa Obada, napisanom u povodu njegova umirovljenja, odnosno 70. obljetnice života i 40. godišnjice znanstvenoga rada, uz osnovne podatke o njegovu dosadašnjem životu i djelu (do konca god. 2000.) donosi se i najpotpunija dosad sastavljena profesorova bibliografija te širi izbor važnije literature o njemu. Stijepo Obad rođen je 11. siječnja 1930. kao najstarije dijete težačke obitelji u konavoskom selu Pridvorju blizu Dubrovnika. Osnovno i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Pridvorju, Grudi, Dubrovniku i Trebinju, a studij povijesti završava u Sarajevu 1958. godine. Nakon odsluženja vojne obveze, jednu školsku godinu biva na službi u rodnome mjestu kao nastavnik u osnovnoj školi. Već u to doba objavljuje svoje prve stručne i znanstvene članke, a počeo je i surađivati u novinama, kao i kulturno djelovati u Konavlima i Dubrovniku. Zahvaljujući toj raznovrsnoj i poletnoj djelatnosti, primljen je za asistenta u Historijskom institutu JAZU (danas HAZU) u Dubrovniku. Ondje uz asistentske obveze istražuje arhivsko gradivo i periodiku, te počinje raditi na doktorskoj disertaciji o Dubrovniku revolucionarne 1848. i 1849. godine. Nju uspješno brani krajem god. 1965. na Filozofskom fakultetu u Zadru, ustanovi u kojoj se godinu prije natjecao za predavača Opće povijesti novoga vijeka i u kojoj će plodno djelovati u sveučilišnoj nastavi cijeli svoj preostali radni vijek. Osim iz glavnoga predmeta, studentima je održavao i nastavu iz Hrvatske povijesti novoga vijeka od 1790. do 1918. godine, Opće ekonomske povijesti novoga vijeka, a u posljednjem desetljeću svoga rada na Fakultetu i iz izbornoga predmeta Iseljena Hrvatska. Također je kao predavač djelatan i u nekoliko drugih visokoškolskih ustanova u Zadru, Osijeku i Puli, a svojedobno sudjeluje i u održavanju više poslijediplomskih studija u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Prof. dr. Stijepo Obad kroz svoju je sveučilišnu karijeru objavio veliki broj znanstvenih i stručnih članaka, ocjena, prikaza, osvrta i drugih raznovrsnih priloga, koji su objelodanjeni u različitim znanstvenim i kulturnim časopisima, zbornicima, knjigama i novinama. Objavio je i sljedeće knjige: "Dalmacija revolucionarne 1848./49. godine (Odabrani izvori)", "Dalmatinsko selo u prošlosti (Od sredine osamnaestog stoljeća do Prvoga svjetskog rata)", "Konavoska Prevlaka" (zajedno s Josipom Lučićem) te "Južne granice Dalmacije od XV. stoljeća do danas" (zajedno sa Serđom Dokozom i Suzanom Martinović). Do sada je sudjelovao na oko sedamdeset domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, kongresa, savjetovanja, kolokvija i okruglih stolova, a sam je tijekom godina održao priličan broj tematskih povijesnih predavanja u mnogim gradovima i mjestima jadranske Hrvatske. Glavne su njegove istraživačke teme: dalmatinsko selo u razdoblju od druge polovice XVIII. stoljeća do Prvoga svjetskog rata, Dalmacija revolucionarne godine 1848. i 1849., Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji, kao i južne hrvatske granice kroz povijest, s posebnim naglaskom na najjužniji hrvatski poluotok Prevlaku, odnosno rt Oštra. Doticao se u svojim djelima također i zadarskog i dalmatinskog crkvenog i svjetovnog školstva u prošlosti, zatim određenih gospodarskih, političkih i kulturnih tema iz povijesti pojedinih gradskih i prigradskih dalmatinskih sredina u XIX. stoljeću, te nekih pitanja iz vremena neoapsolutizma u Dalmaciji. Objavio je uz to i životopise nekoliko svojih starijih kolega s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zadru, ali i pojedinih drugih dalmatinskih povjesnika, kao i prinose životu i djelu više značajnih osoba iz političkih, crkvenih, znanstvenih i kulturnih krugova XIX. i XX. stoljeća. Uz znanstvenu i nastavnu, odnosno istraživačku i predavačku djelatnost, treća ključna sastavnica profesorovih nastojanja jest zapaženi kulturni i javni rad, ponajprije kroz dubrovački i zadarski Ogranak Matice hrvatske, zadarsku Podružnicu HKD Napredak i Zmajski stol Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" u Zadru. Znajući sve to, za ustvrditi je da prof. dr. Stijepo Obad svakako pripada plodnijim hrvatskim povjesničarima i zaslužnijim kulturnim djelatnicima, što je uostalom potvrđeno i državnim odlikovanjem 1997. godine. Unatoč nedavnu umirovljenju, u njemu i dalje živi istraživačka želja, koja ga nuka na nove zamisli i ostvarenja povijesnih sinteza. Stoga mu je poželjeti još mnogo zdravih i uspješnih godina života, kako bi ostvario svoja nastojanja u pogledu objavljivanja novih djela, te time zaokružio i još više obogatio svoj ukupni opus, kao i hrvatsku povijesnu znanost.

Biobibliografija; Prof. dr. Stijepo Obad

nije evidentirano