hrvatski

Ishodi i utjecaj izvannastavnih glazbenih aktivnosti na učenika, učitelja i školu

Nastava glazbene kulture kao formalni nastavni predmet u hrvatskom školstvu ima svoju dugu povijest, a mijenjala se u odnosu na političke, vjerske, tehnološke uvjete koji su se reflektirali na njezinu programsku i sadržajnu strukturu. Krajem pedesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj je zaživjela ideja obogaćenja školskog kurikuluma aktivnostima koje su u značajnoj mjeri doprinijele njezinom osuvremenjivanju. Aktivnosti koje su u početku bile poznate pod nazivom slobodne aktivnosti učenika danas suvereno ostavljaju svoj trag i pečat kao slobodna i otvorena forma pod nazivom izvannastavne aktivnosti. Namjera je autorice ukazati na vrijednost i važnost provođenja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školi, prikazati mogućnosti, radove i dostignuća učenika hrvatskih osnovnih škola te obrazložiti razloge za njihovo uvođenje u strukturu škole. U posljednjem desetljeću, otkad se potiče interdisciplinarno povezivanje sadržaja u izvannastavnim aktivnostima, njihove su prednosti još i veće, a djelovanje na učenika višestruko. Približavanje škole potrebama učenika te suradnja školskih i izvanškolskih dionika, dobrovoljan odabir aktivnosti prema vlastitom opredjeljenju i želji, aktivno i produktivno sudjelovanje u kulturi, poticanje kreativnosti i kritičkog mišljenja, samo su neke od dobrobiti izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Briga za budućnost treba nas neprestano poticati u traženju novih rješenja kako bismo unaprijedili glazbenu nastavu. Jedno od takvih rješenja je i uspostava izvannastavnih glazbenih aktivnosti koje će putem glazbenih područja: pjevanje, sviranje, ples, stvaralaštvo itd. doprinijeti boljim glazbenim kompetencijama učenika, prepoznatljivosti škole i kulturno-umjetničkim projektima na korist društvene zajednice.

osnovna škola, učenik, interdisciplinarnost, kompetencije, izvannastavne glazbene aktivnosti.

nije evidentirano