hrvatski

Vrhunac baroknog poleta. Umjetnost obitelji Straub na području negdašnje Zagrebačke nadbiskupije

Izložbom u organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i Zagrebačke nadbiskupije predstavlja se baština kiparske obitelji Straub istražena u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub (TrArS). Uz Hrvatski restauratorski zavod (voditelj projekta), u njegovoj su provedbi sudjelovali i Bavarski državni zavod za zaštitu spomenika, Javni zavod Republike Slovenije za zaštitu kulturne baštine te Sveučilišta u Ljubljani i Grazu, uz pridružene istraživače iz drugih baštinskih, vjerskih, znanstvenih i edukativnih ustanova. Projekt je sufinancirala Europska unija programom Kreativna Europa. U sklopu projekta istraženi su povijest i djela nekoliko naraštaja kiparske obitelji Straub. Osobito je zanimljiva djelatnost petorice braće iz trećeg poznatog nam naraštaja stasalog u Wiesensteigu, koji su djelovali tijekom 18. stoljeća u nekoliko gradova današnje Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Nakon što su im rodna sredina te očeva i stričeva stolarska radionica postale skučene, braća su se otisnula u potragu za poslom prema jugu i istoku. S vremenom su postali vodeći kipari u nekoliko srednjoeuropskih gradova: Münchenu, Grazu, Mariboru, Bad Radkersburgu i Zagrebu, ostavivši u naslijeđe kulturnu i sakralnu baštinu, osobito oltare i propovjedaonice, velike umjetničke vrijednosti. U Hrvatskoj su sačuvana djela čak trojice braće Straub: Philippa Jakoba, koji je imao radionicu u Grazu, Josepha, koji je za svoje sjedište odabrao Maribor, te Franza Antona, najmlađeg brata, koji je živio i radio u Zagrebu. Od nekoliko djela iz radionice Philippa Jakoba Strauba koja se nalaze u Hrvatskoj, potvrđeno je autorstvo glavnog oltara hodočasničke crkve u Trškom Vrhu i propovjedaonice u varaždinskoj katedrali, što je u nedostatku arhivskih vrela o umjetnicima i crkvenom inventaru 18. stoljeća činjenica važna i u međunarodnom kontekstu. Od mariborskog kipara Josepha Strauba u Hrvatskoj su, uz više umjetnina u drvu, sačuvane i kamene skulpture izrađene za pročelje uršulinske crkve u Varaždinu. Njegov angažman u izradi oltara sv. Ivana Nepomuka za istu crkvu također je arhivski dokumentiran. Franz Anton Straub je 1760-ih godina oblikovao niz oltara i propovjedaonica na kojima se dokazao ne samo kao vrstan kipar nego i kao kompetentan stolar. Elegancijom i vrsnoćom izvedbe ta se ostvarenja ističu u sakralnoj baštini kontinentalne Hrvatske, što je prepoznao i majstorov najveći mecena i naručitelj, zagrebački biskup Franjo Thauszy. Njegova su djela su skladan spoj složenih kompozicija maštovitih rješenja, raskošno rezbarene ornamentike mahom rokajnih motiva, te skulptura snažnih tjelesnih volumena koje odišu izraženim emotivnim gestama i profinjenom individualnošću. U sklopu projekta provedeno je evidentiranje i arhivsko istraživanje cjelokupnog opusa članova kiparske obitelji Straub. Na pojedinim umjetninama izvedena su i osnovna konzervatorsko-restauratorska istraživanja kao preduvjet budućih radova. Svi rezultati istraživanja objavljeni su na mrežnim stranicama projekta (www.trars.eu), a izdana je i monografija o radu i djelu obitelji Straub s cjelovitim katalogom umjetnina. Izložba je organizirana u sklopu događanja Europski barok u mom zavičaju: druženje zajednice s baštinom obitelji Straub, osmišljenih s ciljem upućivanja šire javnosti na prepoznavanje dragocjenosti vlastite baštine u širem, europskom kontekstu. Uz prenošenje rezultata projekta proizašlih iz pozitivnih iskustava međunarodne i međudisciplinarne suradnje, događanjima se promiče ideja o jedinstvenom, ali istovremeno raznolikom europskom kulturnom prostoru u prošlosti i sadašnjosti. Raznovrsnim aktivnostima radi se na rješenjima za očuvanje kulturne baštine kroz znanstvenu i stručnu djelatnost te aktivnim uključivanjem zajednice kao jamca njezine održivosti.

Kreativna Europa, Straub, projekt suradnje, izložba, barok

nije evidentirano