hrvatski

Kloštar Ivanić, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. tri oltara i krstionica

Istraživanje baštine kiparske obitelji Straub provedeno je u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub (www.trars. eu). Uz Hrvatski restauratorski zavod, koji je bio voditelj projekta, u njegovoj su provedbi sudjelovali i Bavarski državni zavod za zaštitu spomenika, Javni zavod Republike Slovenije za zaštitu kulturne baštine te Sveučilišta u Ljubljani i Grazu, uz pridružene istraživače iz drugih baštinskih, vjerskih, znanstvenih i edukativnih ustanova. Projekt je sufinancirala Europska unija programom Kreativna Europa. U sklopu projekta istraženi su povijest i djela nekoliko naraštaja kiparske obitelji Straub. Osobito je zanimljiva djelatnost petorice braće iz trećeg poznatog nam naraštaja stasalog u Wiesensteigu, koji su djelovali tijekom 18. stoljeća u nekoliko gradova današnje Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Nakon što su im rodna sredina te očeva i stričeva stolarska radionica postale skučene, braća su se otisnula u potragu za poslom prema jugu i istoku. S vremenom su postali vodeći kipari u nekoliko srednjoeuropskih gradova: Münchenu, Grazu, Mariboru i Bad Radkersburgu. Najmlađi brat, Franz Anton Straub, živio je i radio u Zagrebu te je, sudeći prema sačuvanim oltarima i propovjedaonicama, bio najplodonosniji kipar svojega vremena na području tadašnje Zagrebačke biskupije. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kloštar Ivaniću obnovljena je 1759. godine, a do 1763. godine potpuno je opremljena. Posvetio ju je beogradski biskup i veliki prepošt zagrebačke katedrale Stjepan Pucz, u prisutnosti zagrebačkog biskupa Franje Thauszyja 4. rujna 1763. godine. Biskup Thauszy bio je i najveći donator u obnovi te je dao podignuti i veličanstveni glavni oltar na kojem je u kartuši uokvirenoj rokajem iznad slike istaknut biskupov grb. Dinamična prostornost postignuta je uzdizanjem stupova u visinu iznad razine gređa i virtuznom izvedbom gloriole Duha Svetoga u nekoliko planova. Glavni oltar djelo je Franza Antona Strauba, a istom kiparu mogu se pripisati i pobočni oltari sv. Josipa i sv. Jurja te krstionica sa skulpturalnom grupom Kristova krštenja. Dok je oltar sv. Josipa darovao Josip Dellimanich, pokrovitelji oltara sv. Jurja bili su lokalni plemići. Sva tri oltara, kao i krstionica, dovršeni su polikromijom 1762. godine, u istom stilu i istoj radionici. Zavjetna slika nepoznatog majstora Uznesenja Blažene Djevice Marije na glavnom oltaru potječe iz 1644. godine, a prenesena je sa starog oltara. Na oltaru sv. Jurja sačuvane su izvorne slike, dok je prvotna oltarna pala oltara sv. Josipa 1862. godine zamijenjena novom, naručenom u Grazu od slikara Johanna Beyera. Stara župna spomenica spominje obnove oltara i njihove obnovitelje: Karlo Haman, Gašper Milavc, Marco Antonini i Petar Rutar. Prema tada uobičajenoj praksi, sve su obnove uključivale djelomično ili, češće, cjelovito ponovno oslikavanje, načinom i bojama drugačijima od prvotnih. Oltari su konzervirani i restaurirani u Hrvatskom restauratorskom zavodu između 1993. i 2006. godine, a krstionica u privatnoj radionici 1991. godine. Na njima je otkrivena i prezentirana izvorna polikromija 18. stoljeća, koju karakteriziraju vedre boje te svjetlucava pozlata i posrebrenje, a mjestimice i osobito otmjeno marmoriranje izvedeno sjajnim lazurama na srebru koje prosijava ispod poluprozirnih nanosa boje te posebna barokna tehnika imitacije svile, izvedena pretapanjem dviju komplementarnih boja.

Kreativna Europa, Straub, projekt suradnje, Kloštar Ivanić

nije evidentirano