hrvatski

Utjecaj (nemetodološkog) odmjeravanja kazne na (ne)ujednačenost sudske prakse u Hrvatskoj i narušavanje tekovine vladavine prava

Neujednačenost sudske prakse pokazala se relativno velikim problemom jer doprinosi pravnoj nesigurnosti građana, čime narušava vladavinu prava. U pozadini tog problema u kaznenim predmetima leži odmjeravanje kazne, čija bi okosnica i vodilja uz krivnju trebala biti i svrha kažnjavanja koja se odmjerenom i izrečenom kaznom ima postići, kako bi kazna bila zaslužena i pravedna, radi ostvarenja načela individualizacije kazne u kaznenom pravu. Međutim, pozivanje na individualizaciju kazne pri kažnjavanju ne može biti takvo da dovodi u pitanje ujednačenost sudske prakse. Pokazalo se da su nerijetko odmjerene kazne za isto kazneno djelo vrlo različite, o čemu svjedoči i primjer izrečenih kazni za kazneno djelo ubojstva koji je prikazan u radu. S druge strane, pokazalo se da ne postoji jedan ujednačen pristup odmjeravanju kazne, odnosno metodologija odmjeravanja kazne, a rezultat toga je onda neminovno i neujednačena sudska praska. U tom kontekstu u radu će se nastojati pružiti moguće rješenje predlaganjem nove metodologije odmjeravanja kazne primjenom „formule“ koja se jednim dijelom svodi na matematički izračun kazne, čime bi se doprinijelo ujednačavanju sudske prakse i očuvanju vladavine prava. Postojanje sličnih „formula“ nije nepoznato u svijetu, jer ih primjerice Sjedinjene Američke Države (tzv. Sentencing Guidelines) primjenjuju već godinama od 1987., a odnedavno i Makedonija koja je donijela poseban Zakon o određivanju vrste i trajanja kazni 2015. godine.

neujednačena sudska praksa ; kažnjavanje ; svrha kažnjavanja ; metodologija odmjeravanja kazne ; vladavina prava

nije evidentirano