hrvatski

Prijelaz na zemljoradnju i prekojadranski dodiri

U prezentaciji se raspravlja o građi prikupljenoj s udaljenih jadranskih otoka koja svjedoči o prekojadranskim dodirima, kao i o porijeklu stranih kamenih sirovina na tim otocima i na drugim istočnojadranskim nalazištima, uz oslanjanje na postojeće radiokarbonski datirane stratigrafske slijedove i paleogeografske rekonstrukcije. Prekojadranska povezivost prošla je od posljednjeg glacijalnog maksimuma kroz tri glavne faze, međusobno odvojene dvjema ključnim tranzicijama: brzim širenjem Jadranskog mora i prijelazom na zemljoradnju. Tijekom prve faze, kada su suprotne strane jadranskog bazena bile međusobno povezane kopnom sjevernjadranske nizine, građa svjedoči o barem povremenim dodirima. Tijekom druge faze, dodiri između suprotnih obala znatno povećanog Jadranskog mora su minimalni ili ih nema. Po dolasku zemljoradnje, obilna i raznolika građa svjedoči o čestim i ustaljenim prekojadranskim dodirima. Iz toga se može zaključiti da je povezivost jadranskih kasnopleistocenskih i ranoholocenskih lovaca-sakupljača bila pretežno kopnena. Početak redovne pomorske povezivosti podudara se s prijelazom na zemljoradnju.

Jadran ; povezivostv ; lovci-sakupljači ; zemljoradnici ; plovidba

nije evidentirano