hrvatski

Etnomuzej Slivno u kontekstu HNOS-a

Nova odgojna paradigma HNOS, postavio je za cilj sticanje trajnog i upotrebljivog znanja, više samostalnog i istraživačkog rada učenika. Za lakše ostvarivanje tih ciljeva, HNOS preporuča integriranu nastavu, izvanučioničnu nastavu i rad na terenu. U okviru ovakve nove odgojne paradigme, značaj muzeja i etnografskih zbirki dobiva važno mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu. Oni postaju integralni dio nastave i mjesta u kojima bi se trebali održavati integrirani dani. Etnomuzej Slivno svakako je pogodan za uključivanje u program izvanučionične i integrirane nastave. Etnografska zbirka u Slivnu sadrži predmete koji su se upotrebljavali u seoskim domaćinstvima u svakodnevnom životu. Većinom su to predmeti iz 19. i 20. stoljeća, a njihova je vrijednost etnografska i kulturno povijesna, te se iz njih može iščitati dio tradicijske kulturne baštine dijela dalmatinskog zaleđa. Posjet muzeju mora dovesti do spoznaje o svrsi, poruci i značenju pojedinih izložaka, te je stoga moguće osmisliti niz različitih radionica, igraonica i projekata koja uključuju učenike u rad muzeja. U procesu integracije nastave koju zagovara HNOS, te većeg uključivanja učenika u rad na terenu u ovakvom objektu može se uspješno ostvariti integrirani dan. Apostrofira se rad na većoj suradnji između muzeja i škole, što je u svijetu već uhodan koncept, ali kod nas nije zaživio u pravom smislu riječi.

muzej, etnografska zbirka, HNOS, kurikulum, odgoj i obrazovanje

nije evidentirano