hrvatski

Jezična politika i reprezentacija (etno)jezičnih manjina u hrvatskim popisima stanovništva

Cilj je rada usredotočiti se na odnos dviju identitetskih dimenzija – etničke i jezične – u popisima stanovništva provedenima na području RH. Oslanjajući se na dostupne podatke, analiziram manjinske kategorije vidljive u pojedinim popisima, promjene u brojčanom stanju pojedinih manjina, odnosu etničke i jezične identifikacije u pojedinim popisima kao i ograničenja vezana uz izjašnjavanje ovih dviju identitetskih kategorija. Osim kvantitativne analize dostupnih podataka, u radu razmatram i (moguće) posljedice «popisnih politika» kako na jezičnu politiku, posebice one aspekte koji se odnose na manjine, tako i na (etno-)jezični vitalitet pojedinih manjinskih zajednica. Imajući u vidu da je svaki popis moćno ideološko oruđe koje modelira stanje na terenu s obzirom na zahtjeve moderne nacionalne države ograničavajući mogućnost iskazivanja etničkih, vjerskih i inih identiteta, popisni podatci tek parcijalno odražavaju složenost identitetskih obrazaca u nekoj državi. U radu se naglašava potreba da se popisna izvješća čitaju, navode i analiziraju vodeći računa o ideološkoj pozadini koja uvelike određuje i kvalitetu samih podataka. Ističe se da popise stanovništva ne čine samo objavljeni podatci, već i oni neobjavljeni, kao i neprikupljeni podatci. Zato je osim analize dostupnih podataka, za razumijevanje demografskog stanja u nekom području na osobit način potrebno analizirati i naličje popisa stanovništva, odnosno praznine koje u svakome postoje i razloge zbog kojih ih službene politike u danome trenutku smatraju prihvatljivima.

popis stanovništva, jezični identitet, etnojezične manjine, Hrvatska

nije evidentirano