hrvatski

Demografsko izumiranje istočne Hrvatske

Hrvatska se nalazi u dubokoj demografskoj krizi zbog brojnih i složenih «unutarnjih» i «vanjskih», uglavnom destabilizacijskih čimbenika razvoja stanovništva. Posljednjih godina po izrazito nepovoljnim demografskim kretanjima ističe se istočna Hrvatska odnosno područje pet najistočnijih županija (Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko srijemske). Ta se kretanja očituju ponajprije smanjenjem ukupnoga broja stanovnika, negativnom migracijskom bilancom, sve jačim procesom starenja te prirodnim padom koji se sve više produbljuje. Cilj rada je istražiti intenzitet migracijskih kretanja, starenja stanovništva te prirodnog kretanja između 1991. i 2017. godine s posebnim naglaskom na razdoblje 2011.-2017. kada dolazi do znatnog pogoršanja dotadašnjih ionako nepovoljnih trendova i procesa. Osim čitavog područja, analizom će se obuhvatiti i razina županija te gradova i općina. Ukupan broj stanovnika istočne Hrvatska između 1991. i 2001. smanjio se 8, 8 %, a u sljedećem međupopisju (2001.-2011.) smanjenje je iznosilo 9, 6 %. U prvih deset promatranih godina (1991.-2000.) umrlo je 2 449 stanovnika više no što je bilo živorođenih dok je između 2001. i 2010. prirodni pad bio čak devet puta veći tj. iznosio je 22 021 stanovnika. Nakon toga dolazi do još nepovoljnijih tendencija u prirodnom kretanju te je u samo idućih sedam godina (2011.-2017.) prirodni pad od 23 816 stanovnika već dublji nego u prethodnih deset godina. Razmatrajući za isto razdoblje (2011.-2017.) prirodno kretanje za 127 gradova i općina dolazi se do podatka kako su više živorođenih nego umrlih zabilježile samo općine Andrijaševci, Strizivojna, Voćin i Vođinci. Gubitak stanovništva uvjetovan migracijskim kretanjima znatno je veći od prirodnog pada premda službeni podatci ublažuju stvarnu sliku zbog brojnih odseljenih stanovnika koji ne odjavljuju svoje mjesto prebivališta. Međutim, i tako okrnjeni podatci pokazuju kako je iz istočne Hrvatske između 2011. i 2017. prema inozemstvu ili u druge krajeve Hrvatske iselilo 60 610 stanovnika više, nego što je u nju doselilo. Posljednjih nekoliko godina posebno su zabrinjavajuća iseljavanja iz istočne Hrvatske prema inozemstvu. Tako su prema službenim podacima DZS-a 2013. godine iseljeni stanovnici istočne Hrvatske činili 20, 8 % svih iseljenika iz Hrvatske, a što je bilo tek neznatno više od njihovog udjela u ukupnom stanovništvu Hrvatske 2011. (18, 8% ). Međutim, prema podatcima za 2017. godinu istočna Hrvatska sudjelovala je u ukupnom broju iseljenih sa čak 34, 5 %. Izrazito nepovoljno prirodno i mehaničko kretanje utječu i na daljnje narušavanje dobne strukture stanovništva. Iako je stanovništvo istočne Hrvatske 2011. godine imalo nešto povoljniji indeks starenja od hrvatskog prosjeka (103, 7 naspram 115), danas je zasigurno situacija sasvim drugačija. To potvrđuju primjerice i podatci o broju učenika u prva četiri razreda osnovne škole kojih je u istočnoj Hrvatskoj na početku školske godine 2005./2006. bilo 21, 7 % od ukupnog broja u Hrvatskoj, a na početku školske godine 2018./2019. samo 17, 3 %. Istočna Hrvatska prirodnim padom i negativnom migracijskom bilancom (čiji stvarni omjer je još i nepovoljniji) u prvih sedam godina tekućeg međupopisja već je izgubila 10, 5 % stanovništva u odnosu na broj iz 2011. godine. Zbog predvidljivog nastavka negativnih procesa u prirodnoj dinamici stanovništva, nastavka iseljavanja vitalno i radno najsposobnijeg stanovništva te zbog daljnjeg starenja stanovništva, istočna Hrvatska će u svojemu populacijskom razvoju tako i dalje bitno zaostajati za ionako nepovoljnim hrvatskim prosjekom.

istočna Hrvatska, stanovništvo, ukupna depopulacija, prirodni pad, iseljavanje demografsko starenje

nije evidentirano