ruski

Horvatskie i russkie frazeologizmy s komponentom-domestozoonimom

Predmet su ovoga rada hrvatski i ruski frazemi s domestozoonimskom sastavnicom, odnosno s domaćom životinjom kao sastavnicom. Domaće se životinje zbog svakodnevnog kontakta s ljudima često pojavljuju kao jedna od sastavnica u frazemima. U okviru kulturne frazeologije objašnjeni su pojmovi animalizam i zoonim te važnost kulturne zoologije kao znanstvene discipline, a u okviru zoonimske frazeologije opisana je pojava antropomorfizama, odnosno pridavanja ljudskih obilježja životinjama i zoomorfizama, to jest pokazivanja životinjskih osobina kod ljudi. Antropomorfizam je najčešće baziran na stereotipima, konvencionalnim znanjima i iskustvima te asocijativnim vezama unutar određenih društvenih ili govornih skupina, dok je zoomorfizam baziran na znanstvenim činjenicama i dokazima. Analizom simbolike i motiviranosti hrvatskih i ruskih frazema s komponentama bik, vol, krava, tele, jarac, koza i kozlić potvrđeno je da razumijevanje zoonimskih frazema uvelike ovisi o znanjima iz religije, kulture, sociologije i mitologije. Glavni je cilj ovoga rada sakupljene hrvatske i ruske frazeme klasificirati unutar ideografskoga rječnika i dokazati da se navedeni domestozoonimski frazemi većinom koriste upravo u opisivanju čovjeka. Unutar klasifikacije frazemi su podijeljeni po značenjskim poljima, odnosno idejama koje izazivaju kod Hrvata i Rusa. Sva značenjska polja unutar ideografskog rječnika podijeljena su u tri veće skupine: Čovjek kao živo biće, čovjek kao misaono biće i čovjek kao društveno biće. U radu se potvrđuje hipoteza da su frazemi s domestozoonimskom sastavnicom većinom subjektivnog i antropocentričnog karaktera te po prvotnoj motivaciji najčešće imaju negativno značenje.

lingvokul'turologija, zoonimnaja frazeologija, zoonim, zoomorfizm, antropomorfizm, horvatskij jazyk, russkij jazyk

nije evidentirano