hrvatski

Obilježja kockanja mladića grada Zadra – učestalost kockanja, zastupljenost problema i povezanost s problematičnom uporabom interneta

Temeljni cilj ovog rada je stjecanje uvida u aktivnosti i učestalost kockanja muških učenika zadarskih srednjih škola, zastupljenost problema povezanih s kockanjem, kao i povezanost problematičnog kockanja i problematične uporabe interneta. Specifični ciljevi ovog rada su utvrditi učestalost sudjelovanja u različitim igrama na sreću i zastupljenost problema povezanih s kockanjem, te razlike u učestalosti kockanja i zastupljenosti problema povezanih s kockanjem s obzirom na razred i vrstu škole. Uz to, specifični cilj je bio istražiti postoje li razlike u izraženosti ovisnosti o internetu s obzirom na razinu problema povezanih s kockanjem. Ovo istraživanje je sastavni dio istraživanja „Prevalencija kockanja i korištenje interneta kod mladih u Zadarskoj županiji“ Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar, čija je voditeljica Marija Pupić-Bakrać, dr. med. spec. epidemiologije, a provedeno je u travnju 2019. godine na uzorku od 411 muških učenika od prvog do završnog razreda različitih srednjoškolskih usmjerenja u Zadru. U istraživanju su korišteni provjereni instrumenti dobrih metrijskih obilježja, a radi se o sljedećim instrumentima: Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježija, Upitnik kockarskih aktivnosti (Ricijaš i sur., 2011), Kanadski upitnik kockanja adolescenata – CAGI (Tremblay, Stinchfield, Wiebe i Wynee, 2010), Test ovisnosti o internetu (eng. Internet Addiction Test – IAT, Young, 1998), te zasebna pitanja o nekim obilježjima sudjelovanja u igrama na sreću. Rezultati istraživanja su pokazali da se 56, 8% mladića barem jednom u životu kladilo, dok je njih 37, 4% jednom u životu odigralo jednokratne srećke. Najučestalija kockarska aktivnost među muškim srednjoškolcima je sportsko klađenje, gdje je dobiveno da se njih 22, 7% kladi redovito a 34, 1% povremeno. Utvrđene su razlike u učestalosti kockanja na način da učenici viših razreda češće kockaju u od učenika nižih razreda, dok se učenici gimnazija učestalije kockaju od učenika iz strukovnih škola. Istraživanjem je utvrđeno da 9, 4% učenika pripada skupini koju obilježava visoka ozbiljnost problema vezanih uz kockanje, 21, 8% učenika pripada skupini s niskom do srednjom ozbiljnosti problema vezanih uz kockanje, dok 68, 8% učenika pripada skupini koju obilježava nepostojanje problema vezanih uz kockanje. Učenici četvrtih i drugih razreda iskazuju najvišu razinu problema povezanih s kockanjem, dok učenici iz gimnazija iskazuju najvišu razinu zastupljenosti problema povezanih s kockanjem u odnosu na učenike strukovnih škola. Posljednje, istraživanje je pokazalo da postoje razlike u ovisnosti o internetu s obzirom na razinu problema povezanih s kockanjem na način da učenici koji imaju izraženije štetne psihosocijalne posljedice povezane s kockanjem u većoj mjeri manifestiraju i probleme povezane s prekomjernom uporabom interneta.

zadarski srednjoškolci, kockanje, učestalost, štetne psihosocijalne posljedice, problematična uporaba interneta.

nije evidentirano