hrvatski

Od antropologije žene do rodne ideologije

Naša potreba da se osvrnemo na nastanak i načine upotrebe pojma rod u radovima suradnica zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku potaknuta je recentnim društvenim trenutkom koji se nerijetko prepoznaje “kulturnim ratom”, a unutar kojeg je ovaj pojam središnje mjesto sporenja. Potreba za etnološkom artikulacijom rodno osviještenog pristupa kulturnim fenomenima u domaćem kontekstu imala je dva ishodišta. Prvo, znanstvenice su problematizirale nedostatke svog društvenog i akademskog položaja u socijalističkom društvu i drugo, upoznale su se sa zapadnom feminističkom kritikom unutar historiografije, sociologije, antropologije, filozofije, znanosti o književnosti i dr. koja je rezultirala ženskim studijima, a potom i studijima roda na sveučilištu i izvan njega. Imajući na umu ova raznorodna epistemološka ishodišta i intelektualnu tradiciju sociokritičkog djelovanja znanstvenica u IEF-ovim (sub)disciplinama, zadatak je rada pokazati kako se i kada pojam roda ishodio i konstruirao počevši od ženskog autorstva radićevske etnografije (Kata Jajnčerova), preko sociologije i antropologije obitelji (Vera Stein Erlich), etnologije svakodnevice i studija zadruge (Dunja Rihtman-Auguštin), feminističke historiografije (Lydia Sklevicky) do interdisciplinarnih istraživanja posljednjih dvadeset i pet godina u kojima sudjeluju – u manjem ili većem opsegu – gotovo sve suradnice IEF-a.

rodna ideologija, antirodni društveni pokreti, feministička antropologija, povijest hrvatske etnologije/folkloristike

nije evidentirano