hrvatski

Paleontološki dokazi evolucije

Kroz mnogo generacija, varijante gena nastale mutacijama prenose se na potomke dajući im nove osobine. S vremenom jedinke postaju sve različitije, a evoluciju pojedinih skupina možemo pratiti proučavanjem fosila, ostataka organizama i tragova njihove aktivnosti sačuvanih u kamenu. Pokazuju nam pojedine korake u evoluciji i daju nam informaciju o tome kako su se pojedina svojstva pojavljivala kroz prošlost. Najraniji oblici života bili su jednostanični. Same stanice nisu nađene u fosilnom zapisu, već nalazimo znakove njihove aktivnosti. U proterozoiku se javljaju prvi višestanični oblici života. Bili su relativno veliki organizmi bez skeleta koji su se mogli kretati, što vidimo iz nađenih ihnofosila. U kambriju organizmi postižu sve veći stupanj kompleksnosti i dolazi do vrlo nagle pojave velikog broja višestaničnih oblika. Tada su vjerojatno nastale sve moderne filogenetske linije životinja. Tijekom ordovicija pojavljuju se prvi pravi kralježnjaci, a nastaju i fosili prvih kopnenih biljaka, najčešće spore. U devonu nalazimo rane predstavnike recentnih biljaka koji razvijaju kompleksni provodni sustav, lišče i sjemenke te počinju rasti u veličine modernih stabala, dok kralježnjaci po prvi put naseljavaju kopno. Organizmi karbona i perma prolaze kroz visok stupanj diverzifikacije i pojavljuju se mnoge recentne skupine, među kojima su i sinapsidi, rana skupina gmazova iz koje su nastali sisavci. Kroz mezozoik možemo naći fosile svih velikih modernih skupina životinja. Nađen je i jedan od najpoznatijih fosila, Archaeopteryx, koji je prijelazni oblik između gmazova i ptica. Biljke razvijaju plod, a pojavljuju se i fosili placentalnih sisavaca, trenutačno dominantne skupine na Zemlji.

Fosilni ostaci ; Ediakaranska biota ; evolucija biljaka ; evolucija životinja

nije evidentirano