hrvatski

Stavovi u usvajanju stranog jezika:prikaz na primjeru hrvatskoga

Kad govorimo o pojmu strani jezik automatski ga povezujemo uz školsko podučavanje nematerinskoga, drugoga jezika. Isto tako doživljavamo ga kao materinski jezik neke bliže ili dalje zemlje. Međutim i unutar Hrvatske nailazimo na nekoliko stranih ali materinskih jezika. Pregledom kroz pojedine regije vidljivo je da hrvatski jezik nije jedini materinski jezik u Hrvatskoj jer istu takvu ulogu također imaju i neki drugi jezici kao npr. talijanski u Istri i mađarski u Baranji. Radovi koji su u sklopu Projekta Tempus Communicative Competence in Pluralistic Enviroment bili usmjereni na proučavanje odnosa hrvatskog i mađarskog jezika pokazali su da je mađarskoj djeci dominantniji jezik mađarski te da iz toga proizlazi slabija usvojenost hrvatskoga jezika a s tim i izraženije komunikacijske poteškoće. Premda su detaljnije analize pokazale da djeca prelaskom iz razreda u razred tj. sustavnim školskim podučavanjem poboljšavaju jezično znanje hrvatskoga jezika i tako razvijaju i bolju komunikaciju u njemu, stavovi prema hrvatskome jeziku koji su cilj ovoga rada, ne moraju se nužno mijenjati s porastom jezično-komunikacijskih sposobnosti. Činjenica je da stavovi kao psihološka kategorija značajno utječu na motivaciju za učenjem drugog jezika pa će zato velikim dijelom oblikovati stupanj komunikacijske kompetencije kod svakog djeteta pojedinačno. Stoga je namjera rada ispitati stavove kao pokazatelje uspješnosti ovladavanja drugim jezikom i to na primjeru mađarske djece u Baranji u odnosu prema hrvatskome jeziku i njegovu podučavanju.

nije evidentirano

nije evidentirano