Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1023388

Filozofski sloj Stojkovićeva govora "Erit tibi gloria" (1424.)


Balić, Davor; Papo, Demian
Filozofski sloj Stojkovićeva govora "Erit tibi gloria" (1424.) // 28. Dani Frane Petrića / 28th Days of Frane Petrić / Ćurko, Bruno ; Knorr, Lidija ; Matijević, Mira ; Radman, Zdravko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2019. str. 111-113 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Filozofski sloj Stojkovićeva govora "Erit tibi gloria" (1424.)
(The Philosophical Layer of Stojković’s Oration "Erit tibi gloria" (1424))

Autori
Balić, Davor ; Papo, Demian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
28. Dani Frane Petrića / 28th Days of Frane Petrić / Ćurko, Bruno ; Knorr, Lidija ; Matijević, Mira ; Radman, Zdravko - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2019, 111-113

Skup
28. Dani Frane Petrića / 28th Days of Frane Petrić (Um: koevolucija biologije i kulture - glavna tema ; Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu - stalna tema)

Mjesto i datum
Cres, Republika Hrvatska, 22-28.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Ivan Stojković ; Govor "Erit tibi gloria"
(Ivan Stojković ; Oration "Erit tibi gloria")

Sažetak
Dubrovački ranorenesansni mislilac Ivan Stojković (Ioannes de Ragusio / Ioannes Stoycus, od između 1390. i 1395. do 1443. godine) dosad je najčešće istraživan iz teološke perspektive, pri čemu je određivan kao ekleziolog, kao biblijski hermeneutičar te kao promicatelj crkvene obnove i kršćanskog jedinstva. Međutim, taj najplodniji hrvatski pisac 15. stoljeća redovito se u svojem opusu oslanjao i na tvrdnje koje je preuzeo iz filozofske tradicije: bilo od filozofā bilo iz filozofskih izvora. Prisutnost filozofske dimenzije u Stojkovićevu opusu izvrsno oprimjeruje govor koji počinje riječima "Erit tibi gloria" ("Bit će Ti na čast"). Inače, u Stojkovićevu opusu najzastupljenija je upravo književna vrsta govora. Jedan od znanijih govora pritom je "Erit tibi gloria", koji je Stojković održao 1. listopada 1424. godine u Dubrovniku. U njemu je, među ostalim, stanovnicima toga grada predložio da i Dubrovnik, a po uzoru na talijanske gradove, osnuje učilište. Zbog te Stojkovićeve inicijative, koju dubrovački vijećnici, nažalost, nisu prihvatili, istraživač hrvatske filozofske baštine Ivica Martinović konstatirao je da govor Erit tibi gloria označava »početak hrvatske renesanse.« U "Erit tibi gloria" Stojković je upućivao na stavove brojnih filozofa. Od onih koji spadaju u grčko razdoblje antičke filozofije najčešće je ukazivao na učenja Platona i Aristotela, pri čemu je Platona razumijevao kao božanskog mislioca ("divinus Plato"), a Aristotela kao prvaka peripatetikā ("perypatetichorum princeps Aristoteles"), pa čak i kao prvaka filozofā ("Aristoteles philosophorum princeps"). Osim na njihova, upozorio je i na učenja Cicerona i Seneke, dvojice najznačajnijih filozofa koji su djelovali tijekom rimskog razdoblja antičke filozofije. No, nije izostavio ni promišljanja koja su izložili srednjovjekovni filozofi, posebice Augustin i Toma Akvinac. Da je govor "Erit tibi gloria" protkan filozofskim sadržajem, dokazuju i Stojkovićeva citiranja ili parafraziranja tvrdnji koje potječu iz filozofskih izvora. Pritom raspolažemo i podacima o njihovim naslovima. Od djelā koja su napisali dosad spomenuti filozofi, Stojković je preuzeo tvrdnje koje je Platon iznio u "Timeju" i "Državi", Aristotel u "Metafizici", "Nikomahovoj etici", "Politici" i u spisu "O uzrocima", Ciceron u djelima "Rhetorica" ("Retorika"), "De officiis" ("O dužnostima") i "De oratore" ("O govorniku"), Seneka u djelu "De beneficiis" ("O dobročinstvima"), Augustin u djelu "De civitate Dei" ("O državi Božjoj"), a Akvinac u djelu "Summa theologiae" ("Suma teologije"). Osim toga, otkrio je i upućenost u stavove koje je rimski pisac Valerije Maksim zastupao u poglavlju »De liberalitate« (»O darežljivosti«), točnije u osmom poglavlju četvrte knjige moralnofilozofskog devetoknjižja naslovljenog "Factorum ac dictorum memorabilium" ("Spomena vrijedna djela i izreke"). Naposljetku, otkrio je i upućenost u stavove koje je u djelu "Introductorium maius in astronomiam" ("Veliki uvod u astronomiju") zastupao, naglašava Stojković, »veliki Abu Ma’shar prvak astrologā« ("magnus Albumasar astrologorum princeps"), kao i u stavove koje je u enciklopedijskom djelu "De naturis rerum" ("O naravima stvarī") zastupao engleski srednjovjekovni mislilac Alexander Neckam.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Ragusan early Renaissance thinker Ivan Stojković (Ioannes de Ragusio / Ioannes Stoycus, c. 1390/1395–1443) has thus far been most frequently researched from a theological perspective, whereby being defined as an ecclesiologist, as a Biblical hermeneutic, as well as a promoter of reconciliation of the Churches and Christian unity. However, this most prolific Croatian 15th- century author has regularly supported his arguments in his opus by taking over claims which originate from the philosophical tradition: either from individual philosophers or from philosophical sources. An exquisite example of the presence of the philosophical dimension in Stojković’s opus is offered in his oration which begins with the words "Erit tibi gloria" ("Thou shalt have glory"). Generally speaking, oration is the most common literary genre in Stojković’s opus. One of his best known orations is "Erit tibi gloria", which Stojković held on 1st October 1424 in Dubrovnik. Among other things, this oration contains his proposal to the citizens of Dubrovnik to establish an institution of higher education similar to those which existed in some Italian cities. Thanks to Stojković’s iniciative, which was unfortunately declined by the councilors of Dubrovnik, the researcher of Croatian philosophical heritage Ivica Martinović found that the oration "Erit tibi gloria" signifies “the beginning of the Croatian Renaissance”. Stojković made reference to numerous philosophers in "Erit tibi gloria". When it comes to philosophers belonging to the Greek period of ancient philosophy, he most frequently pointed to the teachings of Plato and Aristotle, while considering Plato a divine thinker ("divinus Plato") and Aristotle the head of the Peripatetics ("perypatetichorum princeps Aristoteles"), and even the head of all philosophers ("Aristoteles philosophorum princeps"). Besides, he also referred to the teachings of Cicero and Seneca, two of the most prominent philosophers belonging to the Roman period of ancient philosophy. But he also did not omit the thoughts expressed by medieval philosophers, particularly those of Augustine and Thomas Aquinas. What also offers evidence that the oration "Erit tibi gloria" is permeated with philosophical contents are Stojković’s quotations or paraphrases of the claims originating from various philosophical sources. The titles of those sources are also at our disposal. From the works written by philosophers mentioned thus far, Stojković took over claims which Plato wrote in "Timaeus" and "Republic", Aristotle in his "Metaphysics", "Nicomachean Ethics", "Politics" and in his writings "Book of Causes", Cicero in his works "Rhetorica" ("Rhetoric"), "De officiis" ("On Duties") and "De oratore" ("On the Orator"), Seneca in his work "De beneficiis" ("On Benefits"), Augustine in his work "De civitate Dei" ("On the City of God"), and Aquinas in his work "Summa theologiae" ("Summa Theologica"). Furthermore, he was acquainted with the attitudes advocated by the Roman writer Valerius Maximus in the chapter “De liberalitate” (“On Liberality”), namely in the eighth chapter of the fourth book of his moral-philosophical nine-book work titled "Factorum ac dictorum memorabilium" ("Memorable Deeds and Sayings"). Lastly, he also had knowledge of the claims which were supported in the work "Introductorium maius in astronomiam" ("Great Introduction to Astrology") by, as Stojković stresses, “the great Abu Ma’shar the head of astrologers” ("magnus Albumasar astrologorum princeps"), as well as of the claims supported by the English medieval thinker Alexander Neckam in his encyclopedic work "De naturis rerum" ("On the Natures of Things").



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Demian Papo, (349794)
Davor Balić, (282270)