hrvatski

Osnovne karakteristike Konvencije o kibernetskom kriminalu i izazovi razvoja domaćeg prava

Konvenciju o kibernetičkom kriminalu Vijeće Europe usvojilo je 23. studenoga 2001., a stupila je na snagu 1. srpnja 2004. godine. Konvenciju je potpisalo 38 država (uključujući neke države nečlanice Vijeća Europe). Među državama koje su ratificirale konvenciju još nema tehnološki naprednih zemalja, a o njima će ovisiti uspjeh konvencije na globalnoj razini. Ova je Konvencija dio takozvanih Okvirnih konvencija, budući da se njezine odredbe izravno ne primjenjuju, tako da bi ih svaka država trebala preuzeti u svoje zakonodavstvo. Vijeće Europe usvojilo je 28. siječnja 2003 Dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o kriminalizaciji dijela rasizma i ksenofobije počinjenih putem računalnih sustava. SAD ne namjeravaju ratificirati Dodatni protokol, što će zasigurno spriječiti njegovo globalno prihvaćanje. Dodatni protokol zahtijeva da zemlje sudionice kriminaliziraju širenje rasističkog i ksenofobičnog sadržaja putem računalnih sustava, kao i rasističke i ksenofobične prijetnje i uvrede, kao i poricanje holokausta i drugih genocida. Republika Hrvatska još nije ratificirala Dodatni protokol (potpisan 2003.), ali postoje određene odredbe Kaznenog zakona koje primjenjuju Dodatni protokol, pa su u tom smislu u radu predstavljena zakonodavna rješenja u provedbi Konvencije.

Konvencija o kibernetičkom kriminalu, implementacija konvencije u kaznenom zakonodavstvu država

nije evidentirano