hrvatski

Ciljane modifikacije svojstava goveđih koža primjenom plazme i ekološki prihvatljivog antimikrobnog sredstva

Istraživanja utjecaja plazme na različite supstrate aktualna su u smislu razvoja ekološki i ekonomski prihvatljivih postupaka predobrade i obrade gotove kože s ciljem dobivanja proizvoda novih funkcionalnih svojstava. Koža pod utjecajem plazme prolazi kroz različite kemijske i fizikalne promjene u površinskom sloju što rezultira poboljšanim krajnjim svojstvima u vidu povećane hidrofilnosti i reaktivnosti. Primjenu niskotlačne plazme u procesima obrade koža karakterizira visoka stabilnost procesa, dobra učinkovitost i homogenost obrada. U ovom je radu istražena mogućnost primjene niskotlačne plazme u svrhu modifikacije svojstava goveđe kože i funkcionalizacije površine polimerizacijom 1, 2, 3, 4 – butantetrakarboksilne kiseline(BTCA) te naknadnom obradom antimikrobnog sredstva hitozana. Predobrade koža su provedene primjenom kisikove i argonove plazme kako bi se usporedila svojstva predobrađenih koža utjecajem različitih plinova - kemijski reaktivnog kisika i inertnog argona. Ispitivanja su provedena na četiri različitih uzoraka koža - kromno štavljenom uzorku, kromno štavljenom uzorku cjepanika, vegetabilno štavljenom uzorku i sintetski štavljenom uzorku. U prvom dijelu istraživanja provedena je optimizacija procesnih parametara predobrade primjenom kisika i argona kao procesnih plinova, nakon čega je proveden postupak polimerizacije BTCA u plazmi. Drugi dio istraživanja odnosi se na nanošanje hitozana na predobrađene uzorke kože metodom prskanja s ciljem postizanja antimikrobne učinkovitosti. Hidrofilnost uzoraka ispitana je pomoću testa kapi i uređaja za ispitivanje sposobnosti prijenosa tekuće vlage uzoraka. SEM mikroskopijom utvrđene su promjene morfoloških karakteristika neobrađenih i obrađenih uzoraka, a praćenje promjena na razini kemizma je provedeno korištenjem FTIR–ATR spektroskopije. Kako bi se ispitalo ponašanje kože u uvjetima uporabe, mjerena je propusnost otopine alkalnog znoja u zadanim uvjetima, a remisijskim spektrofotometrom pratila se promjena obojenja vegetabilno štavljenog uzorka nakon močenja u alkalnoj otopini znoja. Antimikrobna učinkovitost obrađenih kožnih uzoraka ispitana je kvalitativnom metodom ispitivanja difuzijom na ploči s agarom, spram dvije bakterijske vrste Staphylococcus aureus i Klebsiella pneumoniae.Na temelju dobivenih rezultata ispitivanja može se zaključiti da se provedenim predobradama kisikovom i argonovom plazmom u optimiranim uvjetima može doprinjeti poboljšanju funkcionalnih i uporabnih svojstava ispitanih uzoraka goveđih koža. Provedenim modifikacijama poboljšana je hidrofilnost uzoraka te postignut zadovoljavajući antimikrobni učinak gotovo svih ispitanih uzoraka koža, posebice sintetski štavljenog uzorka.

niskotlačna plazma, predobrada površine, goveđekože, polimerizacija BTCA, hitozan, SEM analiza, FTIR analiza, sorpcijska svojstva, mikrobiološka učinkovitost

nije evidentirano