hrvatski

Sveti Jakov Apostol u hrvatskoglagoljskim spomenicima

Od srednjovjekovnih je vremena sveti Jakov apostol stariji zaštitnik Šibenske biskupije i grada Šibenika. Jakov apostol, brat evanđelista Ivana, uz Petra i Ivana, bio je svjedok Kristova preobraženja te smrtne borbe u Getsemaniju. U kanonskim tekstovima malo je podataka iz Jakovljeva života, a iz vremena nakon Isusova uzašašća spominje se samo da ga je vladar Herod naredio pogubiti mačem. Hagiografski i apokrifni tekstovi pripovijedaju mnoge događaje i zgode iz apostolova života i opise mnogih čudesa nakon njegove smrti. Čuvena je legenda da je u Compostelu, u Španjolskoj, udario temelje kršćanstva. O postojanju kulta Jakova apostola starijeg u hrvatskoglagoljskoj baštitni svjedoče spomeni njegova imena 25. srpnja u kalendarima misala i brevijara. U sanktoralu mnogih brevijara na blagdan Jakova apostola redovito se čita Slovo Ivana Zlatoustog. U glagoljskim brevijarima iz 14. i 15. stoljeća nalazi se apokrifna Jakovljeva pasija koja se čita nakon lekcija iz Jakovljeve oslanice. U hagiografskoj bibliografiji ova je pasija evidentirana kao Passio Jacobi Maioris, apost. (Bibliotheca Hagiographica Latina 4057), a bila je dio vrlo popularne srednjovjekovne zbirke životopisa i pasija dvanaest apostola pod imenom Virtutes apostolorum. Hrvatskoglagoljska pasija Jakova apostola, nastala prema zapadnoj, latinskoj tradiciji apokrifnih tekstova o ovome apostolu, pripada vrijednom i bogatom korpusu hrvatskoglagoljskih apostolskih pasija. U referatu su prikazani rezultati književnopovijesnog i filološkog istraživanja hrvatskoglagoljskih tekstova Pasije Jakova apostola.

Sveti Jakov apostol stariji, pasija, aprokrif, hagiografija, hrvatskoglagoljski brevijari

nije evidentirano