hrvatski

Interpretacija suvremenih zapisa usmenih predaja i legendi

Usmena književnost predstavlja najstariji oblik književno- umjetničkog rada. Dijelimo je na: lirske pjesme, epske pjesme, priče (novele, predaje, bajke, basne, anegdote i legende), drama, retorički oblici, poslovice i zagonetke. U ovom radu obrađivana su dva oblika priča: predaje i legende. Predaje, nadalje, dijelimo na povijesne, etiološke, mitske, demonološke, eshatološke i pričanja iz života. Vjeruje se u sadržaj i predaja i legendi, no razlika je u tome što je sadržaj legendi vjerski. U radu su osim teorijske obrade navedenih književnih oblika priloženi i relevantni primjeri. Od pamtivijeka su ljudi koristili vlastitu maštu za objašnjavanje pojava iz prirode na koje nisu mogli pronaći pametniji odgovor. Izmišljali su priče o svecima i njihovim nadnaravnim moćima, vješticama, vilama vukodlacima, potopima, nastancima jezera, rijeka, životima poznatih povijesnih osoba, urotama i dr. koje su zahvaljujući našim precima ostale sačuvane do danas. Na nama je da prihvatimo ulogu očuvanja istih jer bez tradicije i običaja nema ni naroda.

usmena književnost, predaja, legenda, običaji, tradicija.

nije evidentirano