hrvatski

Povezanost pušačkih navika roditelja s vrijednostima nikotina u tijelu djeteta

Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pasivno pušenje štetno djeluje na zdravlje drugih ljudi koji su posredno izloženi duhanskom dimu. Stoga su nedužni pasivni pušači u njihovoj blizini izloženi riziku oboljenja od svih pušačkih bolesti i posljedica. Najveće žrtve ipak su djeca koja su izložena duhanskom dimu, bolje rečeno žrtve pasivnog pušenja, jer ona ne mogu birati zrak koji udišu prvenstveno u obitelji a zatim i u okolini. Cilj ovog istraživanja je utvrditi povezanost pušačkih navika roditelja sa vrijednostima nikotina u tijelu djeteta. U cilju prikupljanja podataka izradila sam prikladnu anketu koju sam provela u Dječjoj bolnici Srebrnjak na 100 ispitanika, a paralelno sam kod hospitalizirane djece provela Kotinin test na 100 ispitanika kojim se objektivno utvrdilo eksponiranost djece nikotinu kod pasivnog pušenja. Ispitanici su bili hospitalizirana djeca i njihovi roditelji a dobivene podatke sam statistički obradila i utvrdila moguće razlike s obzirom na spol, dob i razinu obrazovanja roditelja, socijalni status te značajnost povezanosti viših vrijednosti nikotina u tijelu djeteta s pušačkim navikama njihovih roditelja (jednog ili oba). Rezultatima istraživanja je dobiveno je da prema mjestu stanovanja općenito dominira gradska populacija, a također je vidljivo da je veći udio djece s negativnim kotinin testom u gradskom okruženju (75, 38%), dok je u ruralnim sredinama veći udio djece bio izložen duhanskom dimu (51, 43%), na našem uzorku sa statističkom značajnosti (p=0.015). S obzirom na bračno stanje također je bilo statistički značajne razlike gdje je kotinin test bio značajno češće pozitivan kod djece čiji su roditelji rastavljeni. U istraživanju je uočena tendencija da postotni udio roditelja s visokom stručnom spremom pretežno manje izlaže djecu cigaretnom dimu, a dokazana je statistička značajnost kod djece roditelja s nižom razinom obrazovanja (p=0.041). Slično tome, prema dobivenim podatcima iz ankete, slabo materijalno stanje utječe značajno na navike pušenja (p=0.039). Kod roditelja koji puše u prisustvu djece (88% i 87%), bilo da su u zatvorenom ili na otvorenom, obzirom na podatke njie bilo statističke zančajnosti u odnosu na rezultate kotinin testa Broj popušenih cigareta, broj pušačkih godinaniti zabrinutost za štetne učinke na zdravlje sebe ili djece nemaju statistički značajnu razliku prema rezultatu kotinin testa (p=0.693, p=0.336, p=0.812, p=0.748), ali se izdvaja podatak da ukoliko je partner ispitivane osobe pokušao prekinuti pušenje, postoji izrazito statistički značajna razlika u smislu manjeg broja pozitivnog kotinin testa, dakle manjoj izloženosti djece duhanskom dimu (p=0, 009). Istraživanjem je dokazano da nije bilo statističke značajnosti između pušačkih navika roditelja i rezultata kotinin testa.

pasivno pušenje ; pušačke navike ; djeca ; Kotinin test

nije evidentirano