hrvatski

Perun i Veles te njihovi tragovi u hrvatskim narodnim običajima

Cilj je ovog rada prikazati hrvatske običaje koji su bili povezani s božanstvima Peruna i Velesa, a koji se izvode i danas. Postoji više autora koji su dali značajan doprinos slavenskoj mitologiji, ali za potrebe ovog rada najznačajniji su bili radovi etnologa Vitomira Belaja kao i pokojnog jezikoslovca Radoslava Katičića, koji su svojim knjigama i člancima nastojali dati što bolji pregled i objašnjenje podrijetla Slavena i slavenskih običaja prisutnih u Hrvatskoj. Ovaj diplomski rad nastoji prikazati hrvatske običaje koji su povezani s Perunom i Velesom, te proučiti koji se od tih običaja još uvijek izvode.Potvrđuje se kako, iako je pokrštavanje Slavena donijelo promjene i prouzročilo da određeni običaji padnu u zaborav, još uvijek postoje naznake i objašnjenja o korištenju određenih običaja i vjerovanja. Izbor bora u vrijeme Božića kao božićnog drvca i dalje je prisutno, iako se danas koriste jela ili smreka zbog manjeg opadanja iglica i jeftinije cijene. Vrijeme Poklada poznato je u cijeloj Hrvatskoj gdje se mnogi ljudi maskiraju te se u povorkama kreću gradom uz ples i ludosti. Nadalje, na blagdan sv. Ilije i dalje se peče janjetina, koja predstavlja ostatak običaja prinošenja žrtve gromovniku Perunu. Dramska svadbena igra „Baba gljive brala“ i dalje se izvodi gdje se gljive interpretiraju kao poveznica s Perunom. No, određeni običaji kao što su skupljanje kamenih sjekirica, nazdravljanje i prolijevanje vina u korijen stabla ili vezanje psebnog snopa klasja više nisu prisutni.

Slaveni, bajoslovlje, Perun, Veles, suprotnost, običaji

nije evidentirano