hrvatski

Usporedba karakteristika kokičanja više hibrida kukuruza kokičara različitim metodama

Kukuruz kokičar od drugih tipova kukuruza razlikuje karakteristična promjena volumena zrna nakon izlaganja visokim energijama, što se još naziva i kokičanje. Karakteristike koje se mjere za ocjenu svakog hibrida kukuruza kokičara, osim visine uroda, jesu i volumen ekspanzije pri kokičanju, oblik kokice, te udio neiskokanih zrna, a što je podložno kako genetskim faktorima samog kultivara (veličina zrna, kemijski sastav zrna), tako i udjelu vlage zrna, oštećenjima zrna, no, također i metodi samog izlaganja zrna visokim temperaturama, kao i trajanju samog procesa kokičanja. Standardizirana metoda mjerenja ekspanzije osniva se na kokičanju u posudi putem zagrijavanja ulja, no, zamjera joj se sporost i nepraktičnost. Alternativni način kokičanja jest putem aparata na vrućizrak, brza metoda kojom je moguće ispitati karakteristike kokičanja zrna kokičara za sve vrijeme dorade i skladištenja zrna kukuruza kokičara, te, sve rasprostranjenija u masovnoj konzumaciji kukuruza kokičara, upotreba mikrovalnih pećnica, koja preuzima primat u načinu konzumiranja kukuruza kokičara, kako zbog brzine pripreme, tako i zbog dužine zadržavanja željenih svojstava proizvoda nakon pakiranja, te mogućnosti dodavanja različitih okusa.U ovom istraživanju usporedno su provedena kokičanja šest komercijalnih hibrida kukuruza kokičara (Bulut OS, B12139, B1214, N1H262, B14262 i B0860) putem tri metode: K1) kokičanje u posudi s uljem, K2) aparat na vrućizrak, te K3) mikrovalna pećnica, u četiri ponavljanja. Za sve tri metode kokičanja korištena je ista težina zrna (77 g) s istom vlagom zrna (13.5%), a za metode kokičanja u posudi i u mikrovalnoj pećnici dodatno je upotrijebljena ista količina ulja (21 g) i kuhinjske soli (2 g), zasnovano na normativima za pripremu pakovina za mikrovalnu pećnicu. Vrijeme kokičanja za metodu zagijavanja u ulju i na vrući zrak ovisilo je o procjeni kraja kokičanja za svaki uzorak posebno, dok je za kokičanje u mikrovalnoj pećnici korištena ista postavka same pećnice za pripremu kokica za sve uzorke. Volumen ekspanzije mjeren je putem mjerne posude, dok je broj neiskokičanihzrna mjeren prebrojavanjem istih.Rezultati su pokazali da postoje razlike volumena kokičanja i broja neiskokičanih zrna među kultivarima, gdje je najveći volumen kokičanja postigao N1H262 a najmanji B0860, koji je ujedno imao i najviše neiskokičanih zrna. Razlike između metoda kokičanja nisu bile signifikantne, što navodi na zaključak da su metode ispitivanja volumena ekspanzije kukuruza kokičara komplementarne za istu masu zrna.

kukuruz kokičar ; metoda kokičanja ; volumen ekspanzije ; neiskokičana zrna

nije evidentirano