hrvatski

Primjena parne destilacije u proizvodnji eteričnog ulja iz cvijeta smilja

Postupak izdvajanja eteričnih ulja ovisi o biljnoj vrsti, sastavu eteričnih ulja i njegovoj primjeni. Visoko vrelište i toplinska nestabilnost sastojaka onemogućavaju izravnu proizvodnju eteričnih ulja destilacijom pojedinih organa biljke. Eterična ulja koja sadrže hlapljive tvari dobivaju se najčešće destilacijom. Parametri destilacije mijenjaju izvorna eterična ulja u biljci zbog povećane temperature, organskih kiselina i vode. Destilacija vodenom parom pogodna je za stabilna i slabo topiva eterična ulja koja se mogu dobiti s relativno dobrim iskorištenjem. U ovom diplomskom radu određene su osnovne fizikalne osobine (gustoća, boja) i kemijski sastav te radni parametri destilacijskog postrojenja. Izolacija eteričnog ulja provedena je primjenom parne destilacije, u modificiranoj aparaturi po Clevengeru. Analiza kemijskog sastava eteričnog ulja i udio karakterističnih spojeva (alfa-pinena, neril acetata i y - kurkumena) provedena je standardnom metodom ISO 11024:1998. Osim navedenog tehnološka vrijednost eteričnog ulja ocjenjena je i prema mirisu i boji. Analiza ulja smilja s otoka Paga (OPG Anton Škunca) prikazuje zastupljenost pet najučestalijih spojeva s visokim postotnim udjelom: neril-acetat, y-kurkumen, beta- selinen, alfa-pinen, alfa-selinen. Zastupljeni spojevi su većim udjelom seskviterpenski ugljikovodici (beta-selinen, y-kurkumen, alfa- selinen, ar-kurkumen, italicen, y-selinen, alfa-kopaen), monoterpenski hidrougljikovodici (alfa-pinen, limonen), oksigenirani monoterpeni (neril-propionat) i monoterpenski ester (neril- acetat).

Smilje, eterično ulje, destilacija, kemijski sastav

nije evidentirano