hrvatski

Povezanost stadija i redoslijeda laktacije s brojem somatskih stanica u mlijeku paških ovaca

S obzirom da se mlijeko paških ovaca prerađuje u istoimeni sir, važna je higijenska ispravnost proizvedenog mlijeka. Osim genetskih čimbenika, na proizvodnju i kvalitetu mlijeka utječe i velik broj okolišnih čimbenika, s obzirom na navedeno cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj stadija (rani, srednji i kasni) i redoslijeda laktacije (1., 2., 3., 4., 5. i ostale), na promjene dnevnih količina mlijeka i promjene broja somatskih stanica u mlijeku paških ovaca. Odabrana stada uzgajana su na području Kolana i Caske, a istraživanje je obuhvatilo ukupno 213 paških ovaca. Stadij laktacije bio je podijeljen na rani (do 50. dana), srednji (od 51.-100. dana) i kasni (>101. dana do kraja laktacije). S obzirom na redoslijed laktacije, ovce su bile razvrstane u 1. laktaciju (A), 2. laktaciju (B), 3. laktaciju (C), 4. laktaciju (D) i 5. i ostale laktacije (E). Istraživanjem je utvrđen značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije na prosječnu dnevnu količinu mlijeka i broj somatskih stanica. Paške ovce vrh dnevne proizvodnje mlijeka (750 g) ostvarile su sredinom laktacije, odnosno u 3. laktaciji (690 mL). Najviši broj somatskih stanica (log10) bio je na početku (5, 21), a najniži sredinom laktacije (5, 04). Dnevna količina mlijeka nakon laktacijskog vrha (3. laktacija) postupno se smanjivala, a povećanje broja somatskih stanica zabilježeno je do 4. laktacije nakon čega je slijedilo smanjenje njihovog broja. Između pojedinih parametara utvrđeni su značajni koeficijenti korelacija.

paška ovca, ovčje mlijeko, dnevna količina mlijeka, broj somatskih stanica, stadij laktacije, redoslijed laktacije

nije evidentirano