hrvatski

Vrsta kaznenog djela i izvršavanje kazne zatvora

Vrsta karakterističnoga počinjenoga kaznenog djela smatra se značajnom kriminološko-penološkom varijablom. Osim toga, u nas još uvijek ne postoje posve izgrađeni modeli institucionalnoga penološkog tretmana koji bi, između ostaloga, polazili od egzaktno utvrđenih kriterija klasifikacija za izbor odgovarajućih oblika tretmana, odnosno penološko-rehabilitativnih programa. Stoga je cilj ovoga rada utvrđivanje specifičnosti obilježja tijeka penološkog tretmana počinitelja različitih karakterističnih vrsta kaznenih djela zbog kojih izdržavaju kaznu zatvora u penalnoj instituciji zatvorenog tipa. U skladu s tim, formulirana je generalna hipoteza da postoje razlike glede obilježja tijeka institucionalnoga penološkog tretmana s obzirom na vrstu počinjenoga kaznenog djela zbog kojega osuđene osobe izdržavaju kaznu zatvora u penalnim institucijama zatvorenog tipa. Uzorak ispitanika se sastojao od 127 muških, punoljetnih, pravomoćno osuđenih osoba koje su tijekom 1998. i 1999. godine bile na izdržavanju kazne zatvora u penalnoj instituciji zatvorenog tipa (KZ Lepoglava). Uzorak je ispitan pomoću u tu svrhu konstruiranih upitnika (Upitnik o tretmanu koji se sastoji od 37 varijabli i Sociokriminološka anketa iz koje je u ovom radu korišteno 17 varijabli). Upitnik o tretmanu popunjavale su osuđene osobe, a dio Sociokriminološke ankete stručni djelatnici kaznenog zavoda. U skladu s ciljevima ovoga rada na deskriptivnoj razini izračunate su i analizirane relativne frekvencije po kategorijama svih varijabli u oba promatrana prostora. U obradi podataka na latentnoj razini korištena je metoda robustne diskriminativne multivarijatne analize. Također je primijenjena univarijatna analiza varijance. Rezultati ukazuju da se u našem penalnom sustavu tijekom izdržavanja kazne zatvora u zatvorenoj penalnoj instituciji ne vodi dovoljno računa o specifičnim značajkama počiniteljima određenih kaznenih djela (poglavito počiniteljima tzv. imovinskih delikata, kaznenih djela protiv života i tijela i počiniteljima tzv. seksualnih delikata). S dovoljno empirijske potvrde može se zaključiti da počinitelji različitih kaznenih djela na izdržavanju kazne u zatvorenoj penalnoj instituciji tijek institucionalnoga penološkog tretmana procjenjuju različito i iskazuju neke karakteristične tretmanske potrebe. Zbog toga, a i s obzirom na činjenicu da u nas raste broj zatvorenika specifičnih kriminoloških svojstava i poremećaja osobnosti, u hrvatskoj penalnoj praksi valja hitno kreirati i primijeniti odgovarajuće penološko-rehabilitativne programe.

nije evidentirano

nije evidentirano