Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 102213

Utjecaj postprivatizacijske vlasničke strukture na kvalitetu korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj


Čučković, Nevenka
Utjecaj postprivatizacijske vlasničke strukture na kvalitetu korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj // Upravljačke elite i modernizacija / Čengić, Drago ; Rogić, Ivan (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2001. str. 213-240


Naslov
Utjecaj postprivatizacijske vlasničke strukture na kvalitetu korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj
(The influence of postprivatisational ownership structure on the quality of corporate governance in Croatia)

Autori
Čučković, Nevenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Upravljačke elite i modernizacija

Urednik/ci
Čengić, Drago ; Rogić, Ivan

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2001

Raspon stranica
213-240

ISBN
953-6666-16-2

Sažetak
U radu se analiziraju učinci modela privatizacije na formiranje postprivatizacijske vlasničke strukture u Hrvatskoj te razmatra kakav je utjecaj tako formirane vlasničke strukture na kvalitetu korporacijskog upravljanja privatiziranih poduzeća. Tekst polazi od pretpostavke da različiti oblici privatiziranog vlasništva različito djeluju na mehanizme korporacijskog upravljanja poduzeća (npr. disperzirano dioničarstvo, koncentrirani većinski udjeli, investicijski fondovi, banke, dominantni inozemni vlasnik, menadžeri i zaposleni kao dominantni vlasnici itd.). Među privatiziranim poduzećima u tranzicijskim zemljama postoje značajne razlike u uspješnosti, koje su u velikoj mjeri korelirane s postprivatizacijskom strukturom novih dominantnih vlasnika poduzeća, ali i s izgrađenosti institucionalnog okružja koje im omogućuje mehanizme nadzora upravljanja vlasništvom. Njihov utjecaj (izravan i neizravan) na menadžment poduzeća reflektira se i na vođenje poslovne politike, a time i na brigu menadžmenta o efikasnosti poduzeća. Empirijski uvidi u funkcioniranje i uspješnost privatiziranih poduzeća, ne samo u tranzicijskim zemljama već i u razvijenim industrijskim gospodarstvima, na uzorcima od nekoliko tisuća poduzeća, pokazuju kako vrsta vlasništva značajno utječe na način njihova upravljanja i ukupnu uspješnost poduzeća na tržištu. Većina je ovih empirijskih istraživanja proistekla iz proučavanja učinaka privatizacijskog procesa. Rad analizira, s jedne strane, dominantnu strukturu nastalog privatiziranog vlasništva u Hrvatskoj (zaposleni, menadžeri, HFP i mirovinski fondovi, PIF-ovi, vanjski investitori), a, s druge, razmatra gospodarske učinke privatizacije te mehanizme vlasničke kontrole i legislativni okvir za korporacijsko upravljanje. Također se razmatra na koji je način oblik vlasničke strukture i kvaliteta korporacijskog upravljanja utjecala na razinu efikasnosti poduzeća, proces tržišnog restrukturiranja i ukupno poslovanje poduzeća na tržištu s obzirom na tipologiju vlasništva (državna, privatna, mješovita). Naposljetku rad pokušava utvrditi kakva je bila uloga institucija monitoringa i tržišta kapitala u razvoju nove upravljačke elite privatiziranih poduzeća te elaborira specifičnosti dominatnog hrvatskog uzorka postprivatizacijskog korporacijskog upravljanja u odnosu na druge tranzicijske zemlje. Autorica naglašava kako su pretežni negativni utjecaji korporacijskog djelovanja jednog sloja politički moćne upravljačke elite, koja je iznjedrena iz procesa privatizacije tijekom devedesetih godina, značajno vrijednosno erodirali na taj način oformljene vlasničke portfelje te nanijeli golemu štetu ukupnom legitimitetu procesa privatizacije i stvorili široko raširenu negativnu percepciju poduzetništva i ukupne gospodarske i socijalne svrsishodnosti privatizacije. Tzv. tajkunizacija gospodarstva, odnosno stvaranje uskog sloja nove privatne elite izravno povezane s političkom elitom, rezultirala je nizom negativnih gospodarskih posljedica, a privatizacija je postala izvorištem nezakonitosti, korupcije i sive ekonomije te simbolom svih negativnih socijalnih posljedica tranzicijskog procesa. Empirijski uvidi potvrđuju da je takva politički sponzorirana privatna elita, vođena dvojbenim poduzetničkim i korporacijskim vrijednosnim sustavom te predatorskim ponašanjem na tržištu, značajno narušila razvoj i formiranje zdrave korporacijske kulture u Hrvatskoj te onemogućila stvaranje široke strukture efikasne tržišne upravljačke elite čije ponašanje je utemeljeno na primjeni općeprihvaćenih suvremenih standarda i uzusa konkurentnog tržišnog ponašanja. Tome je svakako doprinijela relativno kasna izgradnja i djelovanje regulativnog i institucionalnog okružja tržišta, s čvrstim poticajima, smjernicama i signalima za poželjno korporacijsko ponašanje. U zaključnom poglavlju navode se neke od potrebnih mjera koje bi omogućile realizaciju budućih poželjnih učinaka procesa privatizacije na kvalitetu i kulturu korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj. Uz predložene promjene nekih ključnih legislativnih rješenja, osobito se naglašava značaj razvoja tržišta kapitala kao bitnog čimbenika u daljnjoj evoluciji i redizajnu inicijalne postprivatizacijske vlasničke strukture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
01940110

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Nevenka Čučković, (120115)