hrvatski

Mikrobiom velikih morskih kralješnjaka

Veliki morski kralješnjaci iznimno su važni stanovnici oceanskih ekosustava, a mogu biti domaćini velikom broju mikroorganizama. Sve više istraživanja pokazuje da je mikrobiom, skup svih gena zajednice mikroorganizama, od velike evolucijske važnosti za brojne višestanične organizme, a od velike važnosti je i danas, posebice za normalan rad probavnog, pokrovnog i dišnog sustava. U velike morske kralješnjake ubrajaju se svi morski sisavci, nekoliko gmazova (sedam vrsta morskih kornjača i jedna iguana) te ribe hrskavičnjače. Njihov mikrobiom je, unatoč sve većem broju nedavnih istraživanja na tu temu, i dalje nedovoljno istražen. Crijevni mikrobiom sisavaca i gmazova većinom čine bakterije koljena Bacteroidetes i Firmicutes, a manje su prisutne bakterije koljena Proteobacteria, Fusobacteria i Actinobacteria. Dobri dupin za sada je jedina poznata vrsta sisavaca čiji se mikrobiom bitno razlikuje u odnosu na ostale sisavce. Sastav crijevnog mikrobioma ovisi o načinu prehrane sisavaca i gmazova, s time da je zavisnost o prehrani izraženija kod gmazova. Zdravlje pokrovnog sustava morskih kralješnjaka ovisi o sastavu mikrobioma – u svim skupinama prisutni su geni bakterija za koje je poznato da imaju antimikrobno djelovanje. Moguće je da se na taj način održava stalan i stabilan sastav kožnog mikrobioma sisavaca i riba ili mikrobioma ljuske jajeta u kornjača. Sastav mikrobioma dišnog sustava sisavaca raznolik je te u uzorcima zdravih jedinki nisu detektirani prisutni patogeni, no važno je napomenuti da je ovaj organski sustav ujedno i najmanje istražen.

mikrobiom, morski sisavci, morske ptice, morski gmazovi

nije evidentirano