hrvatski

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje pojedinca sve češće je ugroženo današnjim ubrzanim načinom života, očekivanjima društva, obitelji i poslodavaca te ostalim društvenim interakcijama u kojima se od pojedinca očekuje njegov svakodnevni aktivni doprinos. U ovom radu stoga se problematizira pitanje mentalnog zdravlja u okvirima definicije općeg zdravlja SZO te naglasak stavlja na sve veću pojavnost mentalnih poremećaja na globalnoj razini i u Hrvatskoj. Temeljem analiziranih znanstvenih i stručnih informacija prikupljenih s relevantnih internetskih izvora kao što su PUBMED, MEDLINE, SCOPUS i GOOGLE SCHOLAR, iz drugih dostupnih publikacija, članaka i brošura, kao i intervjuima sa stručnjacima koji se u Hrvatskoj bave mentalnim zdravljem, prikazan je sveobuhvatni pregled stanja globalnog mentalnog zdravlja te su identificirani i statistički prikazani glavni mentalni poremećaji u pojedinim grupacijama stanovništva. Prikupljeni podaci koji obuhvaćaju razdoblje od 2000. do 2019. godine analizirani su i u općem društvenom kontekstu. S posebnom pozornošću obrađeno je pitanje samoubojstva kao najnepovoljnija posljedica do koje mentalni poremećaji mogu dovesti. Od globalnih inicijativa za zaštitu mentalnog zdravlja u radu su detaljnije predstavljene inicijative SZO i Lancet povjerenstva koje se ocjenjuju najznačajnijim. Također se posebno važnim navodi pitanje prevencije mentalnih poremećaja, koje se identificira ključnim mehanizmom kako bi se zaustavili nepovoljni globalni trendovi. U radu je također dan sveobuhvatan prikaz sustava zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj koji u najvećoj mjeri prati recentne preporuke i prakse koje daje SZO i Lancet povjerenstvo, no i dalje postoji prostor za dodatna poboljšanja zaštite mentalnog zdravlja. Zaključuje se kako se unatoč velikom iskoraku, mentalnom zdravlju i dalje ne pridaje dovoljno pažnje – barem ne onoliko koliko se to odnosi na fizičko zdravlje. U kontekstu Hrvatske, zamjećuje se nedostatne institucionalne kapacitete u zaštiti mentalnog zdravlja starije populacije i nedovoljnu javnu percepciju programa zaštite. Stoga se naglasak stavlja na važnost dodatne edukacije javnosti, kvalitetniju suradnju zdravstvenih i nezdravstvenih stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem te na potpornu ulogu društva kao neizostavnog dijela mentalnog zdravlja svakog pojedinca.

Mentalno zdravlje ; prevencija mentalnog zdravlja ; promocija mentalnog zdravlja ; samoubojstvo ; mentalni poremećaji

nije evidentirano