hrvatski

Prosudba rizika i potreba u svrhu planiranja intervencija za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju Grada Pule

Ovo istraživanje provedeno je u svrhu planiranja adekvatnih intervencija za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju grada Pule sa općim ciljevima utvrđivanja dijagnostičke valjanosti pojedinih područja rizika/potreba koja predstavljaju rizične čimbenike za pojavu i razvoj poremećaja u ponašanju djece i mladeži, doprinosa konkretnih varijabli (čimbenika) u definiranju pojedinih područja, razlika u pojedinim područjima rizika/potreba između uzoraka ispitanika grada Pule i Republike Hrvatske, te sudjelovanja pojedinih područja rizika/potreba u definiranju određene razine rizika za pojavu i razvoj poremećaja u ponašanju djece i mladeži grada Pule. Na deskriptivnoj razini, također su definirani i specifični ciljevi usmjereni na operacionalizaciju rezultata u praksi, a odnose se na definiranje razina rizika/potreba djece i mladeži s poremećajima u ponašanju za grad Pulu i primjenu Formulara za procjenu rizičnosti/potreba ispitanika u procesu definiranja rizika/potreba djece i mladeži s poremećajima u ponašanju pri centrima za socijalnu skrb. Istraživanje je provedeno na uzorku djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika iz 12 centara za socijalnu skrb na području Republike Hrvatske (N=568). Od toga za grad Pulu uzorak čini 100 ispitanika koji su bili u tretmanu Centra za socijalnu skrb Pula od 01.01.1998. do 30.06.1999.g. U obradi podataka, uz izračunavanje marginalnih frekvencija po svim varijablama područja rizika/potreba za potrebe deskriptivne analize, u radu je korištena regresijska analiza, robustna diskriminacijska analiza, te faktorska analiza kao multivarijatne metode obrade podataka. Regresijska analiza, kojom je testirana hipoteza H1 kojom se očekivalo da u dijagnozi poremećaja u ponašanju s podjednakom statističkom značajnošću sudjeluje svih osam sumarnih područja rizika/potreba za uzorak ispitanika grada Pule, urodila je statistički značajnom i relativno visokom povezanosti varijabli prediktora s kriterijem. Navedenoj regresijskoj funkciji svojim projekcijama najviše su doprinijela područja osobnosti-ponašanja, odnosa s vršnjacima, obrazovanja-zaposlenja, stavova-orijentacija i aktivnosti u slobodno vrijeme i pojedinačne varijable &laquo ; kratkotrajna pažnja&raquo ; , &laquo ; neadekvatno koristi slobodno vrijeme&raquo ; , &laquo ; povučenost, pasivnost&raquo ; i &laquo ; ima samo nekoliko poznanika-pozitivaca&raquo ; . Slijedom navedenih rezultata H1 se ne može prihvatiti. Diskriminacijskom analizom, kojom je testirana hipoteza H2 kojom su se očekivale statistički značajne razlike između uzorka ispitanika grada Pule i uzorka ispitanika Republike Hrvatske (bez grada Pule) u pojedinim sumarnim područjima rizika/potreba, dobivena je jedna teorijski moguća i statistički značajna diskriminacijska funkcija koja diskriminira promatrane dvije skupine ispitanika, čime se može smatrati potvrđenom ova hipoteza. Razlike između promatranih skupina izražene su na način da kod skupine ispitanika iz uzorka Republike Hrvatske postoji više rizičnih čimbenika u sumarnim područjima obiteljskih prilika (roditeljstva), ranijeg i sadašnjeg delinkventnog statusa, zlouporabe sredstava ovisnosti i stavova-orijentacija, a kod skupine ispitanika grada Pule u sumarnim područjima aktivnosti u slobodno vrijeme, odnosa s vršnjacima i osobnosti-ponašanja. Faktorske analize, kojima se testirala hipoteza H3 kojom se očekivala statistički različita faktorska struktura obilježja rizičnosti opisanih kroz osam sumarnih područja rizika/potreba za dvije skupine ispitanika (nisko rizični i umjereno/visoko rizični) upućuju da su i u prvoj i drugoj faktorskoj analizi za promatrane skupine ispitanika ekstrahirana tri orthoblique faktora. Kod nisko rizičnih ispitanika, temeljem smjerova faktorskih struktura, može se zaključiti da oni ukazuju na nepovoljnije okolnosti na području obitelji i delinkventnog statusa, te ostalih subsustava lokalne zajednice (škola i slobodno vrijeme), kao i osobnih i ponašajnih obilježja samih maloljetnika. U drugoj skupini umjereno i visoko rizičnih ispitanika prije svega se radi o ispitanicima s negativnim odnosom prema radu i učenju što je posljedica negativnih stavova i orijentacija ispitanika. Kongruencija orthoblique faktora je pokazatelj da su faktori međusobno različiti tj. postoje specifičnosti za svaku skupinu ispitanika. Hipoteza H3 se stoga može prihvatiti. Temeljem navedenih pokazatelja u radu se na deskriptivnoj razini, radi operacionalizacije rezultata u praksi, definiranju razine intervencija i institucija za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju za grad Pulu, te iznose prijedlozi za primjenu Formulara za procjenu rizičnosti/potreba ispitanika pri centrima za socijalnu skrb. Rezultati ovog rada doprinose provjeri i definiranju čimbenika rizika i potreba, na razini pojedinca, lokalne zajednice grada Pule, kao i dijelom na državnoj razini, te daju niz specifičnih smjernica za preventivno i tretmansko stručno djelovanje u odnosu na čimbenike rizika, mogućnost njihove prosudbe za djecu i mladež u riziku i/ili s poremećajima u ponašanju grada Pule, te s tim u vezi predlaganje tretmanskih programa uz mogućnost njihove evaluacije.

nije evidentirano

nije evidentirano