hrvatski

Nezavisnost Hrvatske narodne banke u demokratskom sustavu podjele vlasti

Politička bi demokratizacija u Hrvatskoj morala imati određene implikacije na stupanj političke nezavisnosti središnje banke. Nezavisnost središnje hrvatske banke (HNB) morala bi se analizirati s aspekta tranzicije s (polu)predsjedničkog sustava, u uvjetima političkog monopola jedne stranke, na sustav parlamentarne demokracije. Čini se potrebnim da se nezavisnost monetarne vlasti inkorporira, kao samostalni ogranak državne vlasti, u sustav podjele vlasti na načelima "kontrole i ravnoteže" različitih ogranaka vlasti. Promjene bi u središnjem bankarstvu morale biti u pravcu uspostave stvarne i formalne nezavisnosti HNB-a, čiju je raniju nezavisnost HDZ limitirao raznim mehanizmima involviranja izvršne vlasti u ograničavanje nezavisnosti monetarne vlasti. Promjene bi morale sadržavati redefiniranje primarnog cilja središnje banke. Institucionalni bi odnosi središnje banke i izvršne vlasti morali biti tako uređeni da je središnja banka u obavljanju svojih zadataka samostalna. Recepcija standarda E(S)CB odnosi se i na definiciju osnovnih zadataka središnje hrvatske banke ; potpunu zabranu utjecaja političkih stranaka na rad središnje banke ; uređenje novih modaliteta financiranja države ; podjele odgovornosti s izvršnom vlasti u deviznoj/tečajnoj politici ; povećanje stupnja odgovornosti HNB-a prema zakonodavnoj vlasti (Hrvatskom saboru), stavljanjem središnje banke pod učinkovitiji parlamentarni nadzor, te daljnje povećanje stupnja funkcionalne nezavisnosti središnje banke.

Hrvatska; politička demokratizacija; Hrvatska narodna banka

nije evidentirano