hrvatski

Šalom na rub pameti (mogući Krležin utjecaj na Kunderu - komparacija romana "Na rubu pameti" i "Šala")

U radu se ukazuje na moguće utjecaje Krležina romana Na rubu pameti (1938.) na Kunderin roman Šala (1967.). Roman Na rubu pameti preveo je na češki jezik Dušan Karpatsky 1964. te je Krleža romanom stekao veliku popularnost u Češkoj. Oba pripovjedna teksta ideološki su organizirana, budući da jedno apstraktno pravilo, jedna ideja dovodi do različitih peripetija (Todorov) pri čemu ideološki imperativi upravljaju zbivanjima u narativnom svijetu. Prema Kramariću diskurzivna/govorna formacija sastavni je dio ideološke formacije, a svaka ideološka formacija dopušta samo jedan govor – onaj vladajuće ideologije. Diskurzivna formacija Kunderina lika koja se ne uklapa u sastavni dio ideološke formacije postaje, baš kao kod Krleže, inicijator razvoja radnje. Raskid odnosa s komunističkim partijom autobiografska je okosnica nastanka obaju romana. U radu će se ukazati i na ostale elemente poveznice dvaju romana (motiv maski, prikaz vjere i bezboštva, ironijski kod pripovijedanja, naturalističko groteskne prikaze te motiv samoubojstva).

autobiografizam, diskurzivna formacija, groteska, ironija, Krleža, Kundera, motiv maski, motiv samoubojstva, naturalizam

nije evidentirano