hrvatski

Etnografija brodogradilišta 3. maj iz perspektive razvoja antropološkog interesa za organizacije u Hrvatskoj: kontinuitet ideje o neprepoznavanju znanja

U izlaganju se kombiniraju uvidi etnoloških istraživanja organizacija iz sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća s uvidima iz istraživanja organizacije brodogradilišta 3. maj iz 2013. godine. U recentnome istraživanju se iz perspektive uvođenja nove tehnologije u organizaciju analizira odnos dijelova i cjeline te se propituje odnos između organizacije i društva u kojem djeluje. Fokus analize obuhvatio je internu dinamiku brodogradilišta, kao i njegovo međudjelovanje s izvanjskim društveno- političkim razvojem i zahtjevima brodograđevne industrije općenito. Cilj ovakvog pristupa bio je propitati ideje jasno iscrtanih granica između brodogradilišta i njegove okoline te ukazati na kompleksne premreženosti organizacija u suvremenom svijetu. Trećemajska kompleksna organizacija analizirala se iz perspektive implementacije novih tehnologija (informacijskih sustava) u brodogradilištu u zadnjih četrdesetak godina. Organizacije u socijalističkom društvenom uređenju analizirala je Dunja Rihtman-Auguštin fokusirajući se na vrednote organizacijske kulture. Premda različitih polaznih istraživačkih pitanja, istraživanja u oba razdoblja su (između ostaloga) iznjedrila snažnu prisutnost ideje o neprepoznavanju znanja u okviru organizacijskih življenih stvarnosti. Na predavanju će se ukazati na kontinuitet ove ideje u dvama društveno- ekonomskim sustavima koja je u zemlji (prvo Jugoslaviji, a onda i u Hrvatskoj) bila na snazi od druge polovice dvadesetog stoljeća do danas. Uspoređujući suvremeno istraživanje organizacije brodogradilišta 3. maj s etnološkim istraživanjima vrednota u socijalističkim poduzećima izdvaja se njezino postojanje jednako u okviru kontekstualiziranoga (organizacije ili poduzeća) i konteksta (poslovnog, stručnog, ekonomskog, političkog i društvenog).

etnografija, organizacijska antropologija, brodograđevna industrija

nije evidentirano