Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1019469

SUŠENJE ALEPSKOG BORA I GRADACIJA POTKORNJAKA OrthOtOmicus erOsusU PARK ŠUMI MARJAN


Pernek, Milan; Zorić, Nikola; Matek, Marta; Lukić, Ivan; Novak Agbaba, Sanja; Liović, Boris; Mihaljević, Ivana; Lacković, Nikola
SUŠENJE ALEPSKOG BORA I GRADACIJA POTKORNJAKA OrthOtOmicus erOsusU PARK ŠUMI MARJAN // Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (Izvanredno izd.), 46 (2019), 1; 1-18 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


CROSBI ID: 1019469 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
SUŠENJE ALEPSKOG BORA I GRADACIJA POTKORNJAKA OrthOtOmicus erOsusU PARK ŠUMI MARJAN
(DIEBACK OF ALEPPO PINE AND OUTBREAK OF BARK BEETLE ORThOTOmICUs EROsUs IN FOREsT PARK mARJAN)

Autori
Pernek, Milan ; Zorić, Nikola ; Matek, Marta ; Lukić, Ivan ; Novak Agbaba, Sanja ; Liović, Boris ; Mihaljević, Ivana ; Lacković, Nikola

Izvornik
Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (Izvanredno izd.) (1332-9596) 46 (2019), 1; 1-18

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Pinus halepensis, klimatske promijene, aridifikacija, medi-teranski potkornjak
(Pinus halepensis, climate change, aridification, mediterranean bark beetle)

Sažetak
Intenzivno sušenja borova na Marjanu primijećeno je 2017. godine, a vjerojat-no je započelo 2016. godine pojedinačnim sušenjem stabala alepskog bora. Uzi-majući u obzir vrlo ozbiljne razmjere i širenje sušenja stabala u Park šumi Marjan, cilj ovog istraživanja utvrditi je moguće uzroke sušenja alepskog bora s fokusom na determinaciju uzročnika, dobnu i debljinsku strukturu sušaca te utjecaja klime na sušenje. U 2017. godini oboreno je nekoliko stabala zaraženih borova, s kojih su sakupljani uzorci sa simptomima bolesti iglica i grana. Uzorci su se obilježili i transportirali u laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta, gdje su inkubirani i pripremani za daljnju analizu. Sakupljao se zaraženi materijal svih dijelova stabla te se evidentirala zaraza. Zaražen materijal inkubiran je u kaveze na kontroliranim uvjetima temperature (20 °C ± 2 °C) te odnosa dana i noći (L : D = 18 : 6). U kavezima su se sakupljale izašle jedinke kukaca, koje su pohranjene u alkoholu ili odmah determinirane. Iz svih dijelova stabala u klima komori izašli su potkornja-ci Orthotomicus erosus i Pityogenescalcaratus. Obje vrste spadaju u štetne organiz-me, ali u radu se, ipak, više pažnje daje mediteranskom potkornjaku, koji je u gradacijskoj fazi te je vjerojatno počeo napadati i zdrava stabla. Na cijelom po-dručju Park šume Marjan, pod šumom, položene su primjerne pruge, dijagonalno kroz svaki odjel/odsjek u 2017., 2018. i 2019. godini. Svakom stablu na koje se naišlo izmjeren je promjer i visina, te je vizualnim pregledom i korištenjem dale-kozora određena kategorija zdravstvenog stanja, pri čemu su sušci borova raspore-đeni u jednu od 5 kategorija stupnja sušenja. Najveći broj potkornjacima zara-ženih stabala srednjeg su promjera 27 cm, dok je za cijelu šumu srednji promjer signifikantno veći i iznosi 31 cm. U 2017. godini na Marjanu se sušilo oko 7.500 stabala borova, što predstavlja 13 % svih stabala, a sušenje se nastavlja i u sljedećim godinama, dosežući kumulativno 17 % u 2018. te 23 % u 2019. godini. Sezonska odstupanja temperature i oborina u percentilima ukazuju na višegodišnji pomak normale prema toplijem i sušnijem. Više temperature i ekstremne suše stvaraju kumulativni stres na stabla. S druge strane, kukci su poikilotermne životinje, brzo reagiraju na promjene u temperaturi, što kod vrsta s visokim biološkim potencija-lom, poput nekih vrsta potkornjaka, može dovesti do brze populacijske i prostor-ne ekspanzije, odnosno gradacije. Uočeni fenomen upućuje na zaključak da je uzrok sušenju borova na Marjanu ulančavanje nekoliko nepovoljnih čimbenika (suša, produljenje vegetacije uslijed promjena u klimi), što je rezultiralo gradaci-jom potkornjaka O. erosus. Nova saznanja proizašla iz ovog istraživanja pokazuju da se mediteranski potkornjak najprije pojavljuje u krošnji, a zatim u deblu i donjim dijelovima stabla. Predlaže se da se donji nezaraženi dijelovi stabla koriste kao lovna. Gradacija potkornjaka O. erosus kakva je zabilježena u ovom istraživa-nju nikada prije pojave na Marjanu nije evidentirana u Hrvatskoj, te je moguće da će ovaj štetnik, ustraju li aridifikacijske promjene, postati permanentan problem u mediteranskim šumama.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2013-11-7616 - Defolijatori kao invazivni šumski štetnici u uvjetima klimatskih promjena (Milan Pernek, HRZZ)

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko

Profili:

Avatar Url Sanja Novak-Agbaba (autor)

Avatar Url Milan Pernek (autor)

Avatar Url NIKOLA LACKOVIĆ (autor)

Avatar Url Boris Liović (autor)

Avatar Url Marta Matek (autor)

Avatar Url Ivan Lukić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Pernek, Milan; Zorić, Nikola; Matek, Marta; Lukić, Ivan; Novak Agbaba, Sanja; Liović, Boris; Mihaljević, Ivana; Lacković, Nikola
SUŠENJE ALEPSKOG BORA I GRADACIJA POTKORNJAKA OrthOtOmicus erOsusU PARK ŠUMI MARJAN // Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (Izvanredno izd.), 46 (2019), 1; 1-18 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
Pernek, M., Zorić, N., Matek, M., Lukić, I., Novak Agbaba, S., Liović, B., Mihaljević, I. & Lacković, N. (2019) SUŠENJE ALEPSKOG BORA I GRADACIJA POTKORNJAKA OrthOtOmicus erOsusU PARK ŠUMI MARJAN. Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (Izvanredno izd.), 46 (1), 1-18.
@article{article, year = {2019}, pages = {1-18}, keywords = {Pinus halepensis, climate change, aridification, mediterranean bark beetle}, journal = {Radovi - \v{S}umarski institut Jastrebarsko (Izvanredno izd.)}, volume = {46}, number = {1}, issn = {1332-9596}, title = {DIEBACK OF ALEPPO PINE AND OUTBREAK OF BARK BEETLE ORThOTOmICUs EROsUs IN FOREsT PARK mARJAN}, keyword = {Pinus halepensis, climate change, aridification, mediterranean bark beetle} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font