Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1019465

UTJECAJ PČELA KOJE SLOBODNO ŽIVE U PRIRODI NA SAMONIKLO BILJE, KAKVOĆU MEDA I POPULACIJSKI STATUS DIVLJAČI U REGIJI BARANJA REPUBLIKE HRVATSKE


Tucak, Zvonimir; Tušek, Tatjana; Periškić, Marin; Tucak, Ivana; Medvidović Kosanović, Martina; Tucak Zorić, Sandra; Ivanek Martinčić, Marijana; Stojnović, Miomir; Nervo, Vedran; Meštrović, Marija et al.
UTJECAJ PČELA KOJE SLOBODNO ŽIVE U PRIRODI NA SAMONIKLO BILJE, KAKVOĆU MEDA I POPULACIJSKI STATUS DIVLJAČI U REGIJI BARANJA REPUBLIKE HRVATSKE // Povećalo, 1 (2018), 22; 134-145 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
UTJECAJ PČELA KOJE SLOBODNO ŽIVE U PRIRODI NA SAMONIKLO BILJE, KAKVOĆU MEDA I POPULACIJSKI STATUS DIVLJAČI U REGIJI BARANJA REPUBLIKE HRVATSKE
(INFLUENCE OF WILD BEES ON SELF-PROPAGATING HERBS, HONEY QUALITY AND WILD GAME POPULATION STATUS IN CROATIAN REGION BARANJA)

Autori
Tucak, Zvonimir ; Tušek, Tatjana ; Periškić, Marin ; Tucak, Ivana ; Medvidović Kosanović, Martina ; Tucak Zorić, Sandra ; Ivanek Martinčić, Marijana ; Stojnović, Miomir ; Nervo, Vedran ; Meštrović, Marija ; Taslidžić, Davorin ; Taslidžić Herman, Daniela

Izvornik
Povećalo (1330-1667) 1 (2018), 22; 134-145

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Priroda, divlja pčela, samoniklo bilje, med, divljač
(Nature, wild bees, self-propagation plants, honey, wild game)

Sažetak
Uz procese fotosinteze, pčelinja zajednica je glavni izvor energije u proizvodnji hrane, samoniklog bilja (medonosnog i ljekovitog) koje koriste ljudi i divljač iz eko sustava prirode. Cilj rada bio je otkriti staništa pčelinjih zajednica koje cijeli svoj životi provode u prirodi („divljih pčela“) i njihov utjecaj na samoniklo bilje, kakvoću meda i populacijski status divljači. Parametri kakvoće meda određeni su Harmony set metodama za med i pelud. Za statističku obradu podataka korišten je SAS/STAT paket (2000). Populacijski status divljači ustanovljen je monitoringom. Istraživanje značajnosti razlika između skupina odrađeno je pomoću Duncanovog testa. Rezultati istraživanja ukazuju na sljedeće: - staništa divljih pčela nalaze se u dupljama drveća i grmlju te u pukotinama stijena i zidova napuštenih kuća ; - bolju kakvoću meda izuzetog iz saća divljih pčela od meda dobivenog iz košnica udomaćenih pčela. Razlog tome je raznovrsna prehrana divljih pčela tijekom godine (bez antropogenog učinka na njihovu pohranjenu hranu) ; - kontinuirana nazočnost zajednica divljih pčela, osim na održivost medonosne flore, utječe i na populacijski status divljači u praćenoj regiji (porast broja divljih svinja od 3 % do 18 % ; jelena od 4 % do 20 % ; srna od 5 % do 13 % ; zeca od 6 % do 20 % ; fazana od 6 % do 10 % i trčke skvržulje od 4 % do 15 %).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA